Zagreb, (IKA) – Travanjski broj kršćanske obiteljske revije “Kana” pred čitatelje stavlja na promišljanje pitanje sadašnjeg trenutka vezano uz “Društveni značaj sakramenata”. Tako Josip Grbac ističe kako su proljetni mjeseci vrijeme sakramenata prve pričesti, krizme, vjenčanja, dakle onih oni se tiču mladih, budućih generacija u Crkvi i društvu. Dajući osvrt na značaj sakramenata šire u društvu, autor ipak naglasak stavlja na činjenicu da se “Crkva mora pitati kakve generacije kršćana pripravlja za primanje sakramenata”. Upućujući na papu Franju, Grbac ističe kako “dobar kršćanin nije samo onaj tko redovito moli, ide na misu, poštuje sve propise. Kršćanin mora, uime evanđelja, u sredini u kojoj se nalazi podariti društvu onu dimenziju koju ono po prirodi nema, a to je milosrđe”. Grbac ističe kako je upravo ta dimenzija bila jako prisutna u pripravi za sakramente te stoga izražava nadu da će se rezultati pokazati u budućnosti.
Uz temu sakramenata, Ivan Karlić približava sakrament potvrde. Autor daje povijesno tumačenje i smisao samog sakrament, potom tumači teologiju sakramenta, a na kraju se osvrće i na same učinke sakramenta potvrde.
Kolumnist Kane Stjepan Baloban pod naslovom “Sigurnost i sloboda” podsjeća kako se “sigurnost gradi na vrednotama”. Tako u duhu svega onoga što se događa u Europi zaključuje “sigurnost u Europi ne može se osigurati ni žičanim ogradama ni zatvaranjem u ‘mali svijet’ nacionalnih država. Najbolji put za sigurnu budućnost je učvrstiti temeljne vrednote europske civilizacije: obitelj, vjeru, kulturu te identitet vlastitoga naroda u istodobnom poštivanju drugih naroda i kultura”. U teološkom promišljanju “Bog Isusa Krista je ljudima milosrđe” Tonči Matulić ističe kako “milosrđe ima ime: Isus Krist”, te je za “nas forma svih Božjih osobina”. Darko Tepert temeljem Knjige o Tobiju upućuje na “poučavanje milosrđu”, s naglaskom na “poučiti vlastitim primjerom”. “Pastirska služba Crkve u pluriformnome svijetu” naslov je teksta Bone Zvonimira Šagija kojim promišlja o aktualnom vršenju crkvene pastoralne službe u pojedinim okruženjima suvremenog svijeta. Osvrnuvši se na obitelj u duhu posljednje Biskupske sinode, Milan Šimunović naglasak stavlja na pozitivnost u “moru riječi”. Tu je i aktualno promišljanje Tončija Tadića o “ISIS-u u Bruxellesu”, te Vladimira Pavlinića o “Diskretnom šarmu politike”.
Kana donosi reportažu iz Turske i Blata na Cetini te predstavlja inicijativu “Marijini obroci”. U ovome broju može se pročitati i prikaz o Europskom susretu koordinatora Papinskog misijskog djela sv. Djetinjstva kojemu je bila domaćin Hrvatska. Čitatelji imaju prilike upoznati i lik Jozefa Toufara, mučenike iz komunističke Čehoslovačke.
Iz kulturnih tema valja izdvojiti osvrt na jubilarne, 25. svečanosti Pasionske baštine što potpisuje Marija Belošević, promisao “Judita. Povod – pronađeni Marulić” Darka Gašparovića, te prilog o antologijskoj izložbi djela kipara Johannesa Komerstreinera iz pera Ante Vrankovića. Rafael Rimić upućuje “Kako se odgojno koristi radijem i televizijom”.