TREBA LI DOMOVINI HRVATSKO IZVANDOMOVINSTVO
Zagreb (IKA )
Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva priredio je 27. lipnja u Zagrebu okrugli stol "Treba li domovini hrvatsko izvandomovinstvo". Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj o. Josip Klarić govorio je o temi "Može li hrvatsko izvandomovinstvo pomoći Hrvatskoj i što ono očekuje od Hrvatske"
Zagreb, 28. 6. 2000. (IKA) – Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva priredio je 27. lipnja u Zagrebu okrugli stol “Treba li domovini hrvatsko izvandomovinstvo”. Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj o. Josip Klarić govorio je o temi “Može li hrvatsko izvandomovinstvo pomoći Hrvatskoj i što ono očekuje od Hrvatske”.Istaknuo je kako je Katolička crkva u Hrvata prisutna s hrvatskim narodom u tuđini od samih početaka iseljavanja. “Upravo Crkvi u Hrvata treba zahvaliti što postoji živa hrvatska dijaspora, nacionalno svjesna i snažno povezana s domovinom. Posebno treba naglasiti nazočnost Hrvatskih katoličkih misija kojih na svim kontinentima ima 192 uz 542 pastoralna djelatnika. To je potencijal koji bi trebalo iskoristiti”, rekao je Klarić. Prema podacima koje je dobio Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta o broju hrvatskih katolika u Njemačkoj krajem 1998. i početkom 1999. godine bilo je 184.170 katolika državljana Hrvatske, 38.204 katolika državljana BiH i 82.442 državljana Jugoslavije koji pripadaju Rimokatoličkoj crkvi. Određeni broj osoba nije statistički obrađen jer mnoga djeca koja su rođena u Njemačkoj, a krštena su u domovini nisu prijavljeni kao katolici. Govoreći o očekivanjima iseljeništva od Hrvatske Klarić je istaknuo kako treba vratiti povjerenje prokockano gubitkom milijuna njemačkih maraka uloženih u domovinu. “Potrebne su porezne olakšice pri osnivanju poduzeća, bolje i iscrpnije upoznavanje s promjenama carinskih zakona, važno je jasno utvrditi vojni rok i vojne obveze mladića iz dijaspore, poboljšati prometnu infrastrukturu, omogućiti nostrifikaciju diploma i školskih svjedodžaba. Hrvatski iseljenici očekuju humaniji i kulturniji odnos hrvatskih konzularnih predstavništava te gospodarski i politički stabilnu, demokratsku i pravnu državu koja neće zaboraviti hrvatsku dijasporu”, rekao je Klarić zaključivši kako do masovnog povratka iseljenika ipak neće doći jer je to stvar osobne odluke. Pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Nenad Prelog govorio je o potrebi za hrvatskim diplomatskim predstavništvima u hrvatskim zajednicama. Ustvrdio je kako hrvatska država mora zbog financijskih razloga smanjiti mrežu veleposlanstava, generalnih konzulata i konzulata. Predsjednik Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva Vlado Glavaš iznio je podatke o pomoći iseljeništva Hrvatskoj u proteklih 10 godina. Odbor štediša propale Glumine banke na čelu s Vladom Lušićem, temeljem svojih procjena od 1989. do kraja 1997., smatra kako je hrvatsko izvandomovinstvo u materijalu i novcu uložilo u Hrvatsku oko 40 milijardi dolara. Klub hrvatskih povratnika u svom je istraživanju došao do sličnih podataka. O temi “Je li Hrvatska od useljeničke ponovno postala iseljenička država?” govorio je prof. Josip Jurčević iz Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”. U radu okruglog stola sudjelovali su potpredsjednica Vlade RH Željka Antunović, savjetnik predsjednika Republike Vladimir Lončarević, saborski zastupnici, predstavnici političkih stranaka te brojni znanstvenici. Programski animator bio je novinar Hrvatske radiotelevizije Božo Skoko.