Zagreb, (IKA) – „Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja” tema je dvodnevnoga trećeg zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije koje je započelo u petak 31. ožujka u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Članovi Sinode raspravljaju o ulozi i poslanju župa, obitelji kao „kućnoj Crkvi”, zaređenih službenika, Bogu posvećenih osoba, te ulozi i poslanju vjernika laika.
Zasjedanje je započelo molitvom Večernje, te unošenjem evanđelistara kojega je u sinodsku dvoranu unio kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga mons. Ivan Miklenić.
U uvodnoj riječi, pozdravljajući sve okupljene u sinodskoj dvorani, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posebno je pozdravio splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića i riječkoga nadbiskupa Ivana Devčića, te najavio kako će početku zasjedanja drugoga dana nazočiti đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. „Sve to očituje ljepotu zajedništva otajstva Crkve koja je jedna, sveta, katolička i apostolska”, rekao je kardinal Bozanić te nastavio: „Dragi oci nadbiskupi Marine i Ivane, svojom ste nas nazočnošću počastili, a po svom sudioništvu na Trećem zasjedanju Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije vidljivi ste znak eklezijalnog zajedništva partikularnih Crkava kojima ste Pastiri i Crkve zagrebačke koja je okupljena na sinodskom slavlju. Vi nas, nadbiskupe splitsko-makarski Marine, povezujete s Crkvom hrvatskoga juga, drevnom Nadbiskupijom splitsko-makarskom koja čuva spomen Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta kao vrela našega katoličkog identiteta. Nadbiskupe riječki Ivane, ovdje rado spominjemo da je do uspostave Riječke crkvene pokrajine 1969. godine jedan dio područja sadašnje Vaše Nadbiskupije bio u metropolitanskom zajedništvu sa Zagrebačkom nadbiskupijom. Draga subraćo u biskupstvu, hvala vam i za pozdravne riječi što ćete ih uputiti ovom zboru”.
Kardinal je istaknuo kako na ovom sinodskom zasjedanju završava drugo tematsko područje o temi Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva. Povjerenstvo za to područje pod vodstvom prof. dr. Ante Crnčevića, OFM, te s članovima vlč. mr. Milanom Dančuom, vlč. Damirom Ocvirkom, Boženom s. Teom Barnjak, gospođom Jelenom Vuković i preč. Matijom Pavlakovićem pripremilo je 56 prijedloga (propozicija) za glasovanje.
Nadalje, kardinal Bozanić je u ovim prigodi priopćio da je radi potreba boljeg pastoralno-liturgijskog djelovanja u sadašnjim okolnostima i potaknut prijedlozima Drugog sinodskog zasjedanja te nakon što se posavjetovao sa svojim suradnicima iz tog područja, odlučio reorganizirati nadbiskupijska tijela koja se brinu za liturgijski život te uspostaviti jedinstveno Povjerenstvo za liturgiju Zagrebačke nadbiskupije. „Da bi se učinkovitije i sustavnije rješavalo pojedina pitanja Povjerenstvo će svoj rad organizirati u jasno definiranim područjima liturgijskoga života, a bit će sastavljeno od Odjela za liturgijski pastoral, Odjela za liturgijske službe, Odjela za liturgijsku glazbu i Odjela za liturgijsku umjetnost i arhitekturu”. Navedeno Povjerenstvo započet će svojim djelovanjem 1. rujna ove godine.
Uz proglašenu Godinu sv. Josipa za Zagrebačku nadbiskupiju, kardinal Bozanić najavio je da će se u subotu 16. rujna organizirati zajedničko jednodnevno hodočašće za sve članove Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovac i Stepinčev Krašić.
„S ovim Trećim sinodskim zasjedanjem započinjemo novo tematsko područje: Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja kojim će moderirati voditelj povjerenstva mons. dr. Stjepan Kožul”, rekao je kardinal te nastavio: „dobro je postaviti si pitanje što želim, ili što očekujem od Sinode, međutim, korisno je prije toga zapitati se što po interventima članova Sinode potiče Duh Sveti u našem zajedništvu?”. Pojasnio je kako sinodski proces može izgledati ponekad spor. „On traži askezu srca i vježbanje slušanja. Trebamo biti otvorena srca za ono što kaže sestra ili brat u Kristu i pitati se kako se u tim riječima, koje ponekad mogu izgledati jednostavne, održava nadahnuće Duha Svetoga. Čini mi se da sinodski proces u prvom redu sazrijeva upravo po međusobnom strpljivom slušanju. Naravno to iziskuje napor. Imam iskustvo rimskih sinoda gdje sam svakodnevno slušao i do sedam sati, a sinode su trajale neprekidno oko tri tjedna. Međutim, na kraju takvog procesa uspijeva se doći do zajedničkog stajališta. A sve to traži otvoreno, a ponekad i naporno, slušanje koje stvara zajedništvo i omogućuje razlučivanje”.
„Zasigurno nismo ovdje da bismo napisali Evanđelje. Ono je jedinstveno, i zauvijek ostaje za nas izvor nadahnuća i poleta. Nismo ovdje ni zato da bismo ponovno ispisali Drugi vatikanski koncil ili Zakonik kanonskoga prava. Ovdje smo da bismo se pitali kako naša Crkva zagrebačka danas u svom životu i u svojoj disciplini oživotvoruje: velika evanđeoska nadahnuća, poticaje Drugog vatikanskog koncila, odredbe kanonskoga prava te smjernice Rimskih prvosvećenika. Ovdje smo da bismo zajedno odgovorili kako naša Crkva zagrebačka danas odgovara na poticanje Duha da bi bolje spoznala svoj poziv i poslanje u današnjem svijetu. Upravo je tematsko područje Trećeg sinodskog zasjedanja opširno i u mnogim stvarnostima veoma konkretno, jer zahvaća otajstvo Crkve u zajedništvu života, poziva i poslanja; župa, obitelj, zaređeni službenici, posvećene osobe, vjernici laici”, zaključio je kardinal Bozanić.
U pozdravnom govoru nadbiskup Barišić zahvalio je na pozivu da ne prati tek sa distance rad Sinode, već da može biti i etapni suputnik ovoga „sin – hodosa”, jer „svi smo mi zajedno na istom Putu, te razmišljanja i plodovi Sinode blagoslov su i poticaj svim našim nad/biskupijama u hrvatskom narodu, pa i šire”. Rekao je kako je Sinoda veliki milosni događaj za mjesnu Crkvu. „Uza sve nove modele i pokušaje, čini mi se da i dalje župa ostaje sinonim Crkve, njezina temeljna stanica, jer je u župi Crkva lokalno najvidljivija i najbliža potrebama osobe i obitelji na svom terenu i periferijama života. U evanđeoskom nadahnuću zajedništva, Sinoda osvjetljava put župnog pastorala i pomaže u traženju novih iskoraka, horizonata, oduševljenja, jače svijesti i znakovitije naše proročke prisutnosti u društvu”, iznio je razmišljanje nadbiskup Barišić. Posebno se osvrnuvši na br. 58. Instrumentum laboris, gdje se ne govori izričito o župi, već o vjernicima laicima koji daju stil i profil života župne zajednice, uputio je na spomen Caritasa. „Doista, da nije bilo Caritasa za vrijeme Domovinskog rata, loše bi prošli. Caritas nas je spasio, ali i odgajao kao ljude i kršćane. Nismo zapamtili samo jednu riječ – ‘Caritas’, nego i govor – jezik Caritasa, djelovanja ad intra i ad extra Crkve i domovine. Sinoda nas potiče na jezik Crkve, na jezik milosrdne ljubavi, koji se uči u župi – obitelji. Govor je to naroda Božjega, svećenika, redovnika, redovnica, vjernika laika, otajstva Crkve u različitosti karizmi, poziva i poslanja, a sve to, u povezanosti Duha Svetoga, i na jednom i zajedničkom nazivniku – Kristu Gospodinu”, rekao je nadbiskup Barišić.
Riječki nadbiskup Devčić poručio je članovima Sinode da njezin plodonosan rad prije svega ovisi o njihovoj zauzetosti i hrabrosti u suočavanju s aktualnim problemima Crkve zagrebačke, jer se samo tako mogu iznjedriti rješenja primjerena sadašnjem i nadolazećem vremenu. „Sazivanjem Sinode u današnjim kriznim vremenima Zagrebačka nadbiskupija slijedi ustaljenu i isprobanu praksu Crkve koja od svojih početaka pa do naših dana uvijek poseže za sinodama i koncilima kao privilegiranim sredstvom za prevladavanjem kriza koje se pojavljuju kao posljedica društvenih promjena ili unutarcrkvenih slabosti”. Članovima Sinode nadbiskup Devčić poželio je da im u središtu bude Krist, te da im ne ponestane mudrosti i sile Duha Svetoga ni za vrijeme sinodskih zasjedanja i rasprava ni kasnije, u provođenju donesenih zaključaka i smjernica.
U nastavku rada sudionicima Sinode obratio se tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije dr. Denis Barić te se osvrnuo na period između dvaju zasjedanja Sinode, a potom je Treće tematsko područje Sinode predstavio voditelj Povjerenstva toga područja mons. dr. Stjepan Kožul. Uz njega, Povjerenstvo čine preč. mr. Marko Kovač, preč. fra Branko Lipša, OFMCap., preč. Mario Migles i gđa Nikolina Bizečki.
Nakon prvog dijela sjednice, uslijedila je rasprava, odnosno interventi članova Sinode. Drugi dan trećega zasjedanja u subotu 1. travnja započeo je jutarnjim pohvalama i pozdravnom riječju đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića.