Split, (IKA) – U franjevačkom samostanu u Splitu na Trsteniku završen je treći dan Kontinentalnog kongresa za formaciju i studije Reda manje braće, na kojem sudjeluju franjevački odgojitelji iz 15 slavenskih provincija.
Trećega radnog dana, 19. rujna, predavanje je održao fra Alan Brzyski, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Hedvige u Poljskoj. Tema predavanja bila je “Franjevačka formacija za sakramentalni život”, a u njemu je pokazao kako za sv. Franju sakramenti predstavljaju otajstvo susreta s Bogom. Dapače, prema Franjinu Pravilu, ispravno shvaćanje sakramenata prvi je uvjet za one koji žele pristupiti franjevačkom bratstvu. Tako sakramenti postaju temelj za izgradnju bratske zajednice. Fra Alan se osobito zadržao na sakramentima koje sv. Franjo često spominje u svojim spisima, a to su: krštenje, euharistija, sveti red i sakrament pomirenja. Tako je istaknuo da se redovnički zavjeti utiskuju u posvetu krštenja te predstavljaju svjesni odgovor na milost. Euharistija je kod sv. Franje predstavljena prije svega kao proživljavanje Božjih otajstava, a ne u okviru sistematskog nauka. Tako je za njega euharistija način boravka s Ocem i Sinom i Duhom Svetim te se njome gradi franjevačko bratsko zajedništvo, baš kao što se gradi i Crkva. Kad je riječ o sakramentu pomirenja, ne može se zanemariti Franjine česte pozive na slavljenje toga sakramenta koje po njemu započinje žaljenjem zbog grijeha, a nadograđuje se i usavršava Božjim milosrđem. To je osobito vidljivo u dvadesetom poglavlju Nepotvrđenoga pravila. Prema odgojnim dokumentima Reda manje braće, formacija je proces neprestanog obraćenja, pa u formaciji i sakrament pomirenja ima osobitu ulogu. Konačno, govoreći o sakramentu svetog reda, fra Alan je podsjetio na poštovanje koje je sv. Franjo iskazivao prema svećenicima te je htio da ga i svi drugi iskazuju. Predavač je zaključio da je manji brat, to jest svaki franjevac, sam pozvan da bude sakrament, a to znači da bude vidljivi znak nevidljive milosti, što se ostvaruje osobnim sjedinjenjem s Kristom.
Nakon predavanja razvila se živa rasprava osobito o sakramentima euharistije i pomirenja i njihovoj ulozi u franjevačkom odgoju. Na kraju su definirana pitanja na koja su franjevački odgojitelji, podijeljeni u tri jezične skupine, pokušali odgovoriti u poslijepodnevnom dijelu rada kongresa. Okupljeni ponovno u kongresnoj dvorani, iznijeli su plodove svoga rada te progovorili o primjerima iz Franjina života i iz njegovih spisa koji se odnose na sakramente, te o karakteristikama koje bi trebale krasiti sakramentalni život manjeg brata. Na temelju tih zapažanja ponuđeni su i konkretni prijedlozi kako poboljšati dokumente Reda manje braće koji se odnose na franjevački odgoj za sakramentalni život.