Bergisch Gladbach, (IKA) – Trećega i ujedno posljednjeg dana godišnjeg pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe 9. listopada u Bergisch Gladbachu predavanje na aktualnu temu “Bioetičko pitanje u svjetlu objave“ održao je dr. Tonči Matulić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Tema bioetičko pitanje u svjetlu objave ponajprije želi staviti sam događaj objave, kao povijesni događaj, kao događaj za koga kaže i dogmatska konstitucija Dei Verbum Drugoga vatikanskog koncila o božanskoj objavi da želi zapravo pokazati kako Bog objavljuje svoje naume, rekao je dr. Matulić, dodavši da je s druge strane suvremena civilizacija koja je u teološkim pa i u nekim crkvenim službenim dokumentima opisana poprilično sjetnim, pesimističkim, negativnim tonovima. Dvije su temeljne stvari te suvremene civilizacije: gubitak smisla Boga i gubitak osjećaja za grijeh. Sada, polazeći od objave, imajući na umu sve ono s čime se bioetika bavi i što bioetika zapravo želi u suvremenom svijetu, a to je aktualizirati i senzibilizirati čovjeka za etička i moralna pitanja na području medicinskih znanosti, znanosti o životu, kazao je, podsjetivši na probleme kloniranja, genetičkog inžinjeringa i ukazavši koliko problema, dilema i pitanja to stavlja pred nas. Onda zapravo valja poći od te ponovno aktualizacije objave. Uvijek objava polazi od temeljnog stava, a to je da se Bog objavio čovjeku. I to kad gledamo naše službeno vjerovanje, a ono kaže u prvom članku “Vjeruj u Boga koji je stvorio sve vidljivo i nevidljivo“. Kako u ovoj suvremenoj civilizaciji, koju nazivamo znanstveno tehničkom, koju zovemo pomalo agnostičkom civilizacijom, ateističkom civilizacijom, aktualizirati Boga. Odgovor na to pitanje bit će vrlo važan za područje bioetike. U posljednjoj instanci na što se mi pozivamo kada želimo regulirati neka važna pitanja, ili neko važno područje ljudskog djelovanja, kao što je primjerice kloniranje jer će biti jako teško ukoliko je odsutna ideja Boga, pogotovo će biti jako teško ako kršćani koji su utemeljeni u samom Bogu, koji se pozivaju na Boga, koji je stvorio svijet i čovjeka i sve vidljivo i nevidljivo ukoliko i njima ta ideja izmakne iz vidokruga. Jer u zadnjoj instanci je li moral moguć bez Boga, jesu li moguće apsolutne vrijednosti, je li moguće postulirati apsolutnu bezuvjetnost na razini savjesti bez Boga, istaknuo je dr. Matulić. Skup je završio misnim slavljem koje je predvodio dubrovački biskup Želimir Puljić.