Šibenik, (IKA) – Tribina „Biskup Srećko Badurina – čovjek istine i nade” održana je u utorak 19. rujna u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić” u Šibeniku. Tribina je dio projekta “Rujanski rat 1991.” koji učenici četvrtog razreda šibenske Gimnazije Antuna Vrančića pod mentorstvom profesorice Jasminke Paić provode još od 2009. godine. O biskupu Srećku Badurini govorili su aktualni šibenski biskup Tomislav Rogić, umirovljeni biskup Ante Ivas, načelnik Policijske uprave Šibenik iz 1991. godine Nikola Vukošić te novinarka Diana Ferić. Moderatori tribine bili su gimnazijalci Srećko Perković i Jeronim Bumbak, koji su u uvodu donijeli prikaz stanja 1991. godine u tadašnjoj općini Šibenik i Šibenskoj biskupiji.
Srećko Badurina bio je šibenski biskup od 1988. do 1996. godine. Ostao je zapamćen po ekumenskom djelovanju i mirotvorstvu u ratnom vihoru. U Šibenskoj biskupiji dvanaest župa bilo je okupirano, a dvadeset i dvije crkve srušene su do temelja. No, ni te činjenice nisu omele biskupa Badurinu u njegovu ekumenskom djelovanju, istaknuli su gimnazijalci u uvodu u tribinu.
Biskup Rogić istaknuo je kako je poznavao biskupa Badurinu kao profesora moralne teologije s teološkog studija u Rijeci. Rekao je kako je bio jedan od omiljenih profesora. „Zračio je posebnom toplinom i dobrotom i ja sam bio među posljednjim studentima koji je kod njega polagao ispit prije nego je postao biskup”, istaknuo je mons. Rogić.
Biskupa Badurine prisjetio se i njegov nasljednik na katedri šibenskih biskupa umirovljeni biskup Ivas. Za vrijeme biskupa Badurine bio je generalni vikar Šibenske biskupije te je, kako je istaknuo, sve nedaće koje su zadesile biskupa Badurinu s njim i proživljavao. Jednim od važnijih događaja iz djelovanja biskupa Badurine smatra njegovo sudjelovanje na Sinodi biskupa kada je papa Ivan Pavao II. primio biskupa Badurinu. „Papa ga je potaknuo da govori o problemima Hrvatske koja je u ratu kako bi svijet i ostali biskupi čuli što se događa. Biskup Badurina nije htio opterećivati ljude, ali kada je svima ispričao kakvo je stanje, ostali su bez teksta. Nije govorio politički, već ljudski”, podsjetio je biskup Ivas.
„O Srećku bih mogao puno toga reći, ali sve mi se čini nekako manjkavo. On je bio biskup branitelj grada Šibenika, Biskupije i hrvatskog naroda. Bio je čovjek na kojeg smo se mogli osloniti, čovjek koji nije plašljiv, bio je jednostavan, ali i u prvom redu Božji čovjek u Krista zagledan. Nama koji smo došli nakon njega bilo je potrebno nastaviti njegovim putem, ali na drukčiji način jer veliki ljudi ne mogu se kopirati”, rekao je biskup Ivas.
Istaknuo je kako su biskupa Badurinu brinula stradavanja ljudi i uništavanje sakralnih objekata. Spomenuo je kako je biskup Badurina ustrajao na dijalogu s pravoslavnim vjernicima i da je među prvima obilazio pogođena mjesta. Sastajao se s episkopima, američkim veleposlanikom Galbraithom, predstavnicima UNPROFOR-a i Europske zajednice. Biskupa Badurinu pogađalo je što je UNPROFOR gledao zločine i razaranja tijekom rata, kao na primjer u Lišanima, a ništa nisu poduzimali. Uspoređivao je razaranje crkvi u Domovinskom ratu s turskom okupacijom kada su također rušene katoličke crkve.
Načelnik Policijske uprave Šibenik 1991. godine Vukošić također se prisjetio ratnog perioda. „Biskup je bio primjer dobrote i jednostavnosti, često sam se susretao s njim i tražio me pomoć za neke ljude. On je čovjek koji nikada nije napustio Šibenik ni otišao u sklonište, a nikada nije tražio policijsko osiguranje”, spomenuo je Vukošić.
Novinarka Ferić istaknula je kako su novinari s biskupom Badurinom uvijek imali odličan odnos i kako je uvijek vjerovao da vjera povezuje ljude. Zahvaljujući biskupu s kolegama novinarima smo 7. kolovoza 1995. ušli u netom oslobođeni Knin, imao je povjerenje u nas i osim odlične suradnje imali smo i prijateljski odnos. Biskupu su najteže padali odlasci na okupirana područja, ispričao mi je da je strašne stvari vidio, a s druge strane vjerovao je da vjera povezuje ljude, ispričala je Ferić.