Zagreb, 10. 5. 2000. (IKA) – U sklopu “Socijalnih tribina” koje u svibnju priređuje Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, u utorak 9. svibnja u Dvorani Tribina grada Zagreba održano je predavanje “Civilno društvo – izazov državi i Crkvi”. Na početku novoga slijeda “Socijalnih tribina” sudjelovao je zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK Josip Bozanić kazavši kako je došao na tribinu jer osjeća da su ta pitanja važna. “Potrebni su nam sastanci koji trebaju postati središte razmjena mišljenja i stvaranja novih stavova. Svima je početkom novoga tisućljeća civilno društvo novi izazov i novi zadatak”, kazao je među ostalim nadbiskup Bozanić. Na tribini je bio nazočan i pomoćni biskup Vlado Košić.
Dr. Vlado Puljiz govorio je o poimanju civilnoga društva, značenju, njegovu odnosu prema drugim komponentama u suvremenom društvu, te o civilnom društvu u Hrvatskoj. Definirajući pojam civilnoga društva dr. Puljiz je kazao kako je ono javna sfera koja se postavlja između pojedinca i obitelji kao privatne sfere te države i tržišta kao javne sfere. Ono je, dakle između privatne i javne sfere. Prema Puljizovim riječima principi toga društva su tržište na kojemu pobjeđuju sposobniji, a državi je imanentna vlast koja regulira i pokušava ispraviti tržište i napraviti redistribuciju bogatstva. Zonom civilnoga društva Puljiz smatra sve nevladine organizacije i asocijacije. “Do ekspanzije takvih organizacija došlo je zato što država ne može regulirati jednu sferu društvenoga života. U Hrvatskoj su se nevladine, a posebno međunarodne nevladine organizacije osnivale u vrijeme domovinskoga rata. Prve godine rata razvio se i silni solidarizam tako da je civilno društvo u Hrvatskoj ojačalo, a država je više imala efekt obrane. No, sada nakon rata potrebno je to civilno društvo konsolidirati u suradnji s Vladom”, ustvrdio je dr. Puljiz.
Dr. Marijan Valković govorio je o temi iz katoličke perspektive. Rekao je kako su veliki projekti kao fašizam, socijalizam i komunizam propali, a ostao je samo demokratski model koji se transformira i dodao: “Snažan je utjecaj multinacionalnih kompanija u fazi globalizacije a političari se moraju kretati u tim okvirima. Gospodarstvo ide svojim ritmom, snažan je utjecaj medija. Veliki su problemi rada, nezaposlenosti, zdravstvenog osiguranja i socijalne skrbi, razvija se znanost i tehnologija, treba riješiti probleme ekologije. Sve to čini politički konsenzus teškim, ponekad nemogućim. Osjeća se da politika ne može riješiti probleme golemog, kompliciranoga svijeta. Drugi vatikanski sabor potiče vjernike da se zauzmu u politici rehabilitacije politike. Ona je važna jer utječe na sve sektore života.” Govoreći o ulozi države u kapitalističkom svijetu dr. Valković je kazao kako postoje dva modela i to anglosaksonski u kojemu je civilna inicijativa više razvijena te rajnski u kojem se preferiraju socijalni zahtjevi i socijalni transferi. Suvremeno društvo je prema njegovom mišljenju u potrazi za novim modelom.