Zagreb, (IKA) – U organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi s ciljem promicanja dijaloga vjere i kulture na području odgoja i obrazovanja u srijedu 25. ožujka u dvorani “Vijenac” održana je treća tribina “Zajednički vidici” s temom “Hrvatski jezik kao nacionalna vrjednota – kultura i identitet”. Gosti – predavači bili su predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul i izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu – odsjek kroatistika dr. Zrinka Jelaska.

Na početku tribine, predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije dr. s. Valentina Mandarić podsjetila je da je jedna od temeljnih vrednota koja obilježava bit jednog naroda njegov jezik i kultura – to je, zapravo, identitet. Među vrednotama koje predlaže NOK: hrvatski jezik i kulturni identitet zauzimaju prioritetno mjesto. Kriza koja pogađa sustav vrednota nije zaobišla ni hrvatski jezik. Mali smo narod, upravo stoga je šteta što sve češće možemo primijetiti, kako u kolokvijalnom tako u pisanom obliku, nasilje nad hrvatskim jezikom, omalovažavanje vlastite kulture, vlastitih korijena. Mali je broj onih koji se trude govoriti standardnim hrvatskim jezikom. No, isto tako nerijetko se nađemo pred dilemom što je to standardni hrvatski jezik, rekla je Mandarić.

Žužul je istaknuo potrebu vraćanja na korijene te je posvijestio vrijednost identiteta, i izazove koji stoje pred Hrvatskom u procesu integracija. Uvodno je podsjetio na jezikoslovna izdanja Školske knjige te izrazio radost da su ona rezultat rada samih jezikoslovaca, tj. struke. Kao kuriozitet podsjetio je na ulogu Kačićevih stihova na očuvanje identiteta hrvatskog čovjeka, kao i primjer jednog stranca koji je izvrsno naučio hrvatski zahvaljujući hrvatskoj poeziji. Osvrnuo se na položaj hrvatskog jezika u vremenu globalizacije, te je prisutne upoznao s oformljenim Institutom za globalizaciju i interkulturalno učenje. Vezano na to, istaknuo je kako bi kurikulum morao definirati ciljeve hrvatskog jezika. Tim više ako prepoznajemo okolnosti prostora, npr. u našem gradu svakodnevno prepoznajemo natpise na raznim jezicima, podsjetio je Žužul. Na kraju izlaganja predstavio i Europski centar za izobrazbu. Naše osobitosti u kršćanskom ozračju kao kulturi življenja je pretpostavka koja bi mogla priznati posebnosti kulture malih naroda. U tom kontekstu u sadržaju stvarnoga života Hrvatska može početi interkulturalnu komunikaciju. No, moramo učiti i znati da bi mogli komunicirati. Interkulturalna komunikacija potrebna je da bi mogli sutra za stolom velikih naroda svjedočiti našu istost, braniti naš identitet, zaključio je Žužul.
Dr. Jelaska izlaganje je započela pojašnjavanjem pojmova “identitet” i “kultura”, a potom se konkretno osvrnula na to od čega se sastoji hrvatski identitet i hrvatska kultura. Podsjetila je kako nam se u vremenu u kojem živimo kultura nameće jednostavno pomoću masovnih medija, no uniformiranost – istost koja se na taj način stvara s vremenom postaje dosadna, te se ljudi počnu pitati tko su zapravo oni. Slikovito je to buđenje zanimanja za kulturu i jezik, odnosno otkrivanje identiteta predstavila s više primjera hrvatskih iseljenika polaznika Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture, kojoj je voditeljica. Podsjetila je kako se identitet najlakše otkriva u susretu s drugima. U završnom dijelu izlaganja osvrnula se i na utjecaj drugih jezika na duh hrvatskog jezika te to potkrijepila nizom negativnih primjera koje najčešće susrećemo u govornom jeziku. Istaknula je kako je teško brinuti o duhu jezika iz istih razloga iz kojih je teško odolijevati i čuvati tradicionalne vrijednosti kao što su obitelj, vjeru, moral, kulturu.
Tribini su nazočili ravnateljica uprave za Nacionalni kurikulum mr. Vini Rakić, prof. dr. Slaven Letica, prof. dr. Vlatko Previšić, direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić te profesori i profesorice s različitih zagrebačkih fakulteta, kao i dvjestotinjak vjeroučitelja.