Tribina o globalizaciji

Zagreb, (IKA) – “Lica globalizacije: gospodarstvo, kultura, ekologija”, naslov je tribine održane 31. siječnja u sklopu “Aktualnih petaka” Studentskoga katoličkog centra iz Palmotićeve. Gosti pete tribine bili su dr. sc. Snježana Ćolić, sociologinja i antropologinja s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, i prof. Dražen Šimleša, s istog Instituta. Tribinu je započeo prof. Šimleša, koji je nazočne upoznao s pojmom i poviješću globalizacije, te postavio ključne probleme i pitanja koji taj proces donosi.

“Globalizacija kao proces je neravnomjeran je i različito se manifestira u svijetu. Svjedoci smo sve veće socijalne nejednakosti ljudi. Sve se više povećava jaz između bogatih i siromašnih. Toliko je apsurda koji čovjeka stavljaju sa strane. Na primjer, u svijetu se godišnje proizvede hrane za 9 milijardi ljudi, ali zbog tržišnih principa, mnogo se uništava i baca, dok na drugom kraju ljudi umiru od gladi”, rekao je prof. Šimleša. Govoreći o institucijama koje sve više utječu na naše živote, poput Svjetske banke, prof. Šimleša je iskazao monopolistički položaj SAD u odnosu na druge članice iste institucije.

Govoreći o globalizaciji kao kulturnom aspektu, dr. Ćolić istaknula je kako upravo “kulturna dimenzija globalizacije izaziva najveći otpor među narodima, što na određeni način ometa nesmetano gospodarsko širenje multunacionalnih kompanija. Stoga je kao središnji problem potrebno iskazati prirodu kapitalizma kao ekonomskoga i kulturnog sustava. Možemo reći da je kapitalizam ekonomsko-kulturni sustav, koji je ekonomski organiziran oko institucije vlasništva i proizvodnje roba, a kulturno utemeljen u činjenici da razmjena odnosa kupnje i prodaje prožima većinu društva”. “Kulturno iskustvo ljudi zatečenih ekspanzijom kapitalizma uslijed povećane moći sredstava masovne komunikacije slično je zbunjenosti, nesigurnosti i percepciji nemoći. Današnji globalni kulturni prostor je je onaj masovnih medija, pa tako globalna kultura nije vezana za jedno mjesto ili razdoblje. Tako je globalna kultura odsječena od bilo koje prošlosti, dakle, ona je konstruirana kultura”, zaključilla je dr. Ćolić.