TRIBINA O II. VATIKANSKOM KONCILU I TREAEM TISUALJEAU Prije je Crkva crtala krugove, pa je u jednom krugu bila Crkva, a svijet u drugom. Danas za Crkvu postoji samo jedan krug a to je svijet u kojem je Crkva
Zagreb (IKA )
Zagreb, 19. 10. 1996. (IKA) - "II. vatikanski sabor - stil za treae tisualjeae" bila je tema predavanja koje je, u sklopu tribine "Ususret 2000." održao dr. Aldo Staria, profesor na Katoliekome bogoslovnom fakultetu, 18. listopada u srednjoj školi u Ses
Zagreb, 19. 10. 1996. (IKA) – “II. vatikanski sabor – stil za treae tisualjeae” bila je tema predavanja koje je, u sklopu tribine “Ususret 2000.” održao dr. Aldo Staria, profesor na Katoliekome bogoslovnom fakultetu, 18. listopada u srednjoj školi u Sesvetama. Tribinu je priredila župa Svih Svetih iz Sesveta, a vodio ju je kapelan te župe Robert Šreter.
Dr. Staria je na poeetku predavanja podsjetio na vrijeme doda?anja II. vatikanskog sabora, koji je od velike važnosti za Crkvu u novim prilikama i novom vremenu i koji je donio i danas aktualne provedbene dokumente. Koncilom se Crkva postavila kao pitalac i kao tražitelj, kako bi zajedno s drugima pokušala riješavati probleme ovoga svijeta. Istaknuo je kako su biskupi na Saboru najprije pokušali razmisliti o sebi, o Crkvi, dodajuai: “Prije Koncila u katekizmima smo unaprijed imali ono što smo morali dokazati, pa smo Bibliju citirali da bude potvrda odre?enoj tvrdnji. Umjesto da uzmemo Bibliju pa da nam ona bude mjerilo našim tvrdnjama, zakljuecima i naviještanju.” Predavae se osvrnuo i na djelovanje ovoga Pape, koji je postavio u pitanje vrednovanje križarskih vojni, te katolieke sudove o Lutheru i o komunizmu.
Govoreai o Konstituciji o Crkvi u suvremenome svijetu (Gaudium et spes), dr. Staria je rekao kako je posebno istaknuta važnost poslanja Crkve ljudskome rodu, te kako je prije Crkva crtala krugove, pa je u jednom krugu bila Crkva, a svijet u drugom, a kako danas za Crkvu postoji samo jedan krug a to je svijet u kojem je Crkva. “Na Saboru je Crkva promovirala stil kako ae se odnositi prema svijetu. To je prije svega dijalog. Ona ozbiljno uzima i one koji nisu kršaani, ljude drugih vjera, mnogobošce, pa i one koji ne vjeruju u Boga. Bez poštivanja drugoga ne može se uai u dijalog”, istaknuo je dr. Staria. U toj je Konstituciji upotrebljena rijee služenje, što je obrazložio i papa Pavao VI. na kraju Koncila, rekavši kako Crkva želi služiti kako bi svijet bio humaniji. Na kraju predavanja dr. Staria je istaknuo je važnost optimizma u Crkvi, koji proizlazi iz vjere.