da se ostvari dvostruka prijetnja: da oni i njihov grad budu zaboravljeni, niti da se na tom dijelu hrvatske države ‘stvori Đurkinova srpska država’, na ~emu nastoji skupina nazvana Z4″
Zagreb, 4. 2. 1995. (IKA) – Otvorena tribina na temu: “Knin – kolijevka hrvatskih knezova i kraljeva”, koju su u subotu 4. velja~e u Europskome domu u Zagrebu priredili Hrvatsko žrtvoslovno dručtvo i “Zvonimir”, zavi~ajni klub Hrvata iz Knina u suradnji s Europskim pokretom Hrvatske, okupila je mnočtvo zagreba~kih Kninjana i prognanih žitelja sada okupiranog kninskog kraja. Tribinu je otvorio molitvom za sve pokojne, ~iji su grobovi u Kninu i na grobljima okolnih okupiranih podru~ja nedostupni njihovim bližnjima, kao i za sve stradale u domovinskom ratu, prognani kninski župnik i gvardijan samostana sv. Ante, začtitnika grada, fra Luka Deliđ. Pozdravljajuđi nazo~ne, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog dručtva dr. Zvonimir ćeparoviđ, istaknuo je da je to skup mirnog prosvjeda prognanika iz Knina i kninskog kraja, koji su ponovno opravdano zabrinuti, ovoga puta dvostrukom prijetnjom. “Prva je”, rekao je dr. ćeparoviđ, “opravdana bojazan da se Knin i njegovi prognanici zaborave, a druga je prijetnja da se dogodi velika povijesna nepravda: da se u Hrvatskoj, na njezinu povijesnom hrvatskom tlu, ‘stvori Šurkinova srpska država’. A mi to neđemo dopustiti! Knin je povijesno hrvatski grad i kraj, kolijevka hrvatskih knezova i kraljeva, kolijevka hrvatske države”, te istaknuo zna~enje Knina i za gospodarstvo Hrvatske, čto se njegovom odsje~enočđu od hrvatske matice i te kako osjeđa. Podsjetio je da je “bač iz Knina krenulo sve to zlo: i razaranje hrvatskih crkava i svih svetinja, zatiranje svih hrvatskih tragova i svjedo~anstava nače vjekovne nazo~nosti na tom tlu. Knin su osvajali mnogi. I svi su otičli”. Otvorenoj tribini o Kninu, u Europskom su domu bili nazo~ni i ugledni žitelji kninskog kraja, povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Knin, te saborski zastupnici Knina. Kao izravni svjedoci stradanja hrvatskog pu~anstva, na tribinu su bili pozvani i prognanici, od kojih su mnogi dočli iz Primočtena, zajedno sa svojim prognanim župnikom fra Lukom Deliđem. Nazo~ni su bili i svjedoci ubijanja nedužnog hrvatskog puka, Josip i Mara Đengiđ, kojima su pred o~ima kninski ~etnici ubili sina, snahu i dvoje unu~adi. ćibenski biskup Sređko Badurina, takošer pozvan kao izravni o~evidac stradanja Hrvata velikog dijela njegove biskupije, nije mogao dođi, pa je uputio pismeno svjedo~anstvo. Izmešu ostaloga, biskup je napisao “da je u viče navrata, joč prije po~etka krvoproliđa u Kninu i ostalim dijelovima čibenske biskupije ukazivao tamočnjim mjesnim vlastima na opasnosti koje prijete Hrvatima, ali da su njegova upozorenja i molbe ostali bez odjeka.” ćta viče, napisao je dalje: “viče se puta i telefonom i pismima obrađao kninskim predstavnicima politi~kih i vojnih vlasti, te je dobio i obeđanja ‘da mu se ne treba bojati za njegove vjernike'”.
U znak solidarnosti sa prognanim Kninjanima, na otvorenoj su se tribini okupili i prognanici iz Kijeva, Promine, Drniča, Benkovca, Obrovca te ostali prijatelji Knina. Direktor zagreba~koga Arheoločkog muzeja, prof. Ante Rendiđ-Mio~eviđ, za tu je prigodu izložio ulomak arhitrava s pleterom iz Kapitula iz Knina, iz 9. i 10. stoljeđa, a u dvoranu je donesen i kip sv. Ante iz kninskog samostana te zavjetna svijeđa.