Tribina o mučenicima i žrtvama komunističkog režima u Đakovu i Osijeku
Tribina o mučenicima i žrtvama komunističkog režima u Đakovu i Osijeku
Đakovo/Osijek
"Strah još i danas postoji, ali ne smijemo se više s tim miriti, niti se možemo time opravdavati. Ovaj naraštaj treba obaviti tu svetu, humanu i crkvenu dužnost, da svaki koji je stradao dobije svoje ime", rekao je mons. Bogović
Đakovo/Osijek, (IKA/TU) – Povjerenik Đakovačko-osječke nadbiskupije Projekta popisivanja žrtava komunističkog režima vlč. Ante Pavlović, župnik u Brodskom Varošu, u suradnji s Komisijom za hrvatski martirologij HBK i BK BiH, organizirao je 3. prosinca u Đakovu i Osijeku “Tribinu o mučenicima i žrtvama komunističkog režima”. Tribine su se održale na KBF-u u Đakovu te u prostorima župe sv. Petra i Pavla u Osijeku. Na tribini su sudjelovali gospićko-senjski biskup Mile Bogović, predsjednik Komisije za hrvatski martirologij, prof. dr. Jure Krišto, voditelj studija povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, i nadbiskupijski povjerenik vlč. Ante Pavlović.
Tribinu u Đakovu moderirao je dr. Grgo Grbešić, a u Osijeku dr. Stjepan Radić. Sve sudionike pozdravio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. “Mislim da ćemo se svi složiti da je svaka žrtva – žrtva, da svaka žrtva zavređuje svoje dostojanstvo, bez obzira na kojoj je strani pala, koje joj je ime i prezime, koje je nacionalnosti i vjeroispovijesti bila. Svaka žrtva zavređuje poštovanje i to želimo naglasiti. S druge strane, svjesni smo toga da smo godinama slušali samo o jednim žrtvama. Žao nam je zbog tih žrtava, žao nam je što su i neki sinovi našeg naroda bili upleteni i prouzročili patnju, suze i žrtve nekim drugima. Iskreno žalimo zbog toga. No, da bismo razumjeli to o čemu nam se godinama govorilo, potrebno je znati što se događalo prije, ali isto tako što se događalo neposredno poslije II. svjetskog rata”, rekao je mons. Hranić, pozivajući i unaprijed zahvaljujući svima na suradnji u prikupljanju podataka o žrtvama.
Prof. dr. Krišto predstavio je zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012 godine, pod naslovom “Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine”. Prvi dio Zbornika govori o žrtvama na cijelom prostoru gdje žive Hrvati te ukazuje na korijene ideologije koja je odgovorna za smrt milijuna ljudi. Donosi dosadašnja saznanja i ukazuje na smjerove budućih istraživanja. Drugi dio govori o stradanjima svećenika po nad/biskupijama te redovnika i redovnica po njihovim provincijama. “Neke su biskupije obavile gotovo kompletan popis, dok su neke tek na počecima, ali opći dojam je vrlo dobar, na pravome smo putu da dovršimo ovo važno djelo za Crkvu i narod”, rekao je prof. dr. Krišto. Treći dio Zbornika su rezultati i planovi postulatura i vicepostulatura za proglašenje mučeništva, a dodatak donosi zaključke skupa te samog Zbornika. Knjiga sadrži i opširno kazalo imena i mjesta, i dobro je polazište za sva daljnja istraživanja o ovoj temi.
Mons. Bogović istaknuo je kako smatra da je popis svih žrtava zadaća hrvatskoga naroda koju treba učiniti, a najviše se očekuje upravo od Crkve, jer se pokazalo da, kada je riječ o ovoj temi, narod ima povjerenje jedino u Crkvu. Također je upozorio kako je među ljudima još uvijek prisutna doza straha. “Strah još i danas postoji, ali ne smijemo se više s tim miriti, niti se možemo time opravdavati. Ovaj naraštaj treba obaviti tu svetu, humanu i crkvenu dužnost, da svaki koji je stradao dobije svoje ime”, rekao je mons. Bogović. Podsjetio je kako je u kratko vrijeme mira ubijeno više ljudi nego u višegodišnjem ratu, podsjetivši na riječi biskupa Vlade Košića, koji je u jednoj propovijedi istaknuo kako nažalost još ima onih koji, i to bez srama, odabiru stranu ubojica. Popis žrtava potreban je iz više razloga; među ostalim: popis nije napravljen, a Republika Hrvatska odustala je od njega; Bosna i Hercegovina nije ni počela s popisom žrtava, na popisu radi samo Crkva u BiH; manipulira se brojem žrtava; stradali zaslužuju da im se sačuva ime i spomen, a među žrtvama je sigurno bilo pravih mučenika, istaknuo je među ostalim mons. Bogović.
Za vrijeme Jugoslavije provedena su tri popisa, ali sve komisije za cilj su imale utvrditi samo jednu, politički određenu kategoriju žrtava, a to su žrtve fašističkog terora. Osim toga, došlo je do umnažanja žrtava jer se na temelju popisa dobivala naknada. Nastankom Republike Hrvatske donesen je Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskoga rata, u čiju je svrhu osnovana i saborska komisija, čiji je rad prekinula koalicijska vlada, donijevši 2002. godine Zakon o nevaženju. Ipak, puno je učinjeno i prikupljeni su mnogi podaci.
Vlč. Ante Pavlović predstavio je problematiku u vezi s popisivanjem žrtava na području Đakovačko-osječke nadbiskupije. Iznio je do sada prikupljene brojčane podatke te izrazio zahvalnost svima koji su voljni surađivati da se popis žrtava u nadbiskupiji što prije uredi.