Subotica, 30. 10. 1999. (IKA) – Hrvatsko akademsko društvo i HKC “Bunjevačko kolo” priredili su tribinu o novim religioznim pokretima, na kojoj su 29. listopada u Subotici govorili mr. Andrija Kopilović i Dujo Runje. Mr. Kopilović je na samom početku svog predavanja ukazao na širinu i zahtjevnost teme te na često miješanje pojmova “religije” i “vjere”: “Religiozno je sve ono što čovjek spoznaje vlastitim naporima na putu transcedentalnog i pretače ga u oblik kulta i vjerovanja, dok je vjersko isključivo oslanjanje na Objavu”, rekao je predavač. Religiozni pokreti na zapadu nastaju kao alternativa tradicionalnim religijama, a često velike – povijesne Crkve gube na svojoj privlačnosti i zbog toga što na izazov suvremenog društva ne odgovaraju “čitanjem znakova vremena”, istaknuto je u predavanju. Drugi segment nastanka novih religioznih pokreta vidljiv je unutar Katoličke crkve koji je upravo to – odgovor na izazov. Tako je mr. Kopilović, nabrojivši najznačajnije pokrete (Djelo Marijino, Molitva i riječ…), u kraćim crtama opisao djelovanje pokreta “Molitva i riječ”, koji je nastao u Hrvatskoj, a koji se istinski oslanja na Objavu i na duhovno iskustvo, okarakteriziravši ga kao pravo crkveno bogatstvo. “Kršćanstvo, koliko god bilo otvoreno i dijaloški raspoloženo, objavljenom istinom ne može trgovati, te će stoga uvijek biti otvoreno za dijalog, još više za suživot i napose za poštivanje slobode svačije savjesti”, zaključio je mr. Kopilović.
Dujo Runje, pedagog i sociolog, govorio je o krizi duhovnosti iz koje su upravo i nastali duhovni pokreti. Kao razloge nastanka malih vjerskih zajednica naveo je posvemašnju sekularizaciju, ali i industrijalizaciju, urbanizaciju, birokratizaciju, te veliku moć ideologija. On je istaknuo da pripadnici tih novih zajednica pokušavaju živjeti suprotno današnjemu suvremenom društvu, a upravo im te male zajednice pružaju utočište. Premda različiti religijski pokreti često okupljaju mnoge psihički labilne ličnosti, nikako ne smijemo tako olako shvatiti one koji su iz bilo kojeg razloga postali članovi raznih sekti, kultova ili pokreta. “Na njih ne bi trebalo gledati kao na bizarne ili nemoralne osobe, nego kao na ljude žedne vjere. Oni su rezultat krize Crkve, a sami bismo se trebali zapitati koliko smo se udaljili od čovjeka”, rekao je Runje. Voditeljica tribine Dijana Kopunović potaknula je razgovor pitanjem nisu li mnoge nove vjerske zajednice u Subotici također opomena povijesnim Crkvama. U razgovor su se uključili i liječnici psihijatri, a mr. Roman Miz je na početku svog osvrta ukazao na postojanje “pokreta”, odnosno “sekti” već u najranijem kršćanstvu. Zanimljiv je podatak da se u prosjeku svakog tjedna u svijetu pojavljuje pet novih sljedbi, najčešće u SAD-u. Postoje i drugi, realniji podaci, po kojima u zapadnom društvu danas postoji 1.500-3.000 religioznih pokreta. U Subotici i njenoj okolici djeluje 21 vjerska zajednica, računajući i tradicionalne Crkve.