Zagreb, (IKA) – U sklopu redovite mjesečne tribine “Theatrum aeternum et philosophi perennis” Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu dr. Anto Gavrić održao je 23. veljače predavanje na temu “Toma Akvinski i dokolica”. Na početku je sve nazočne pozdravio redoviti voditelj tribine prof. Mladenko Spahija te je kao uvod u predavanje pročitao himan o Tomi Akvinskom, velikom svecu, filozofu i teologu. Predavač dr. Gavrić, u oporuci pokojnog Tome Vereša, koji je preveo prekrasne fragmente lijepim jezikom i filozofskom istančanošću, dobio je zadatak dovršiti prijevod Tome Akvinskog, pa otuda i tema. Predavač je kratko opisao život Tome Akvinskog, koji se rodio u Italiji blizu Napulja 1225., a umro 1274. na putu na opći sabor u Lyonu. Na hrvatski su Tomina djela prevedena već 1317. godine, iz koje datira “omišaljski misal” koji donosi prijevod Tomina hvalospjeva. Prikazana je slika iz španjolske kapelice u Firenzi koja prikazuje podjelu znanosti u srednjem vijeku na kojoj je Akvinski na vrhu.
Izraz “dokolica” u hrvatskom je veoma upitan, a na to je upozorio i dr. Ivica Raguž koji u Glasu Koncila piše kako je riječ “dokolica” izvan jezične uporabe, no s nestankom te riječi pogođena je i stvarnost koju ona označava. Dr. Gavrić pokazao je kako je Toma Akvinski na svim slikama prikazan s knjigom, pa s obzirom na to može li se uopće kod Tome govoriti o dokolici. Dominikanci, kojima je i Toma pripadao, njeguju posebnu ljubav prema knjizi i studiju, te je svaki samostan morao imati svoju školu, pojasnio je dr. Gavrić. Akvinski se kao student nije isticao, čak je stekao nadimak “nijemi vol”, no vrlo je poznat kao profesor koji je u svojim studentima vidljivo razbudio ljubav prema učenju. Oni su ga slušali i uvidjeli da daje nova rješenja, a jedno od njih je upravo pitanje dokolice. Predavač se osvrnuo na specifično značenje dokolice kroz povijest filozofije. Raznim primjerima kroz povijest, predavač je potkrijepio misao da je za spoznaju istine i promatranje mudrosti potrebno imati dosta dokolice, tj. za studij filozofije potrebno je imati dosta slobodnog vremena i nužno je da su osnovne životne potrebe podmirene, kako bi se čovjek mogao usredotočiti. Premda dokolica jest potrebna, postoje i opasnosti od strasti, one mlade sprječavaju u razumijevanju metafizike, pisao je Toma u Sumi protiv pogana. Dr. Gavrić istaknuo je i najvažnije Tomine komentare Aristotelove Metafizike vezane uz tu temu. Toma tako kaže da se težnja za mudrošću javila kad su bile zadovoljene sve potrebe, pa očito je ta svrha bila radi nje same. Ljudska narav ovisi o životnim potrebama, no toj znanosti treba težiti, jer je ona božanske naravi i usmjerena na iskonske uzroke stvari. Akvinski ustraje da dokolica mora biti posvećena traženju istine. Predavanje je završilo himnom o Tomi Akvinskom, a dramski umjetnik Željko Žužić recitirao je pjesmu “Hvali Sion Spasitelja”.