Zagreb, (IKA) – Sedma u nizu od deset tribina s katehezom za odrasle na temu “Stvaranje: svijet, čovjek, pad” održana je u ponedjeljak 11. ožujka u Dvorani svetoga Franje na zagrebačkom Svetom Duhu, u organizaciji župe svetoga Antuna Padovanskoga. O temi je govorio profesor dogmatske teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. fra Ivan Karlić.
U uvodnom dijelu tribine prof. Karlić razjasnio je pojmove koji su neophodni za razumijevanje sadržaja o kojima je govorio. Tako je podsjetio da je dugo godina postojao sukob između prirodnih znanosti i teologije baš u ovome području jer je kršćansko-teološko naučavanje pogrešno prihvaćalo i doslovno tumačilo biblijski govor o stvaranju svijeta i čovjeka kao povijesne činjenice. Problemi i nesuglasice uglavnom su nadvladani tek kad se shvatilo da prirodne znanosti i teologija zapravo ne proturječe jedna drugoj, da trebaju raditi i istraživati zajedno, s ciljem preispitivanja svojih rezultata, vodeći računa o sadržajima i limitima u razmišljanju, bilo prirodnih, bilo teoloških znanosti. Prema tome, treba samo postaviti u pravilan odnos područje prirodnih znanosti, vjere i filozofije; sama prirodna znanost pomoću vlastitih metoda i ciljeva ne može pokriti čitavo područje ljudskog razuma, te vjera i filozofija priskaču u pomoć, otkrivajući izvor, svrhu i cilj stvaranja, istaknuo je prof. Karlić.
Potom je protumačio stvaranje svijeta i čovjeka kako je sadržano u Knjizi postanka, istaknuvši da ona ne opisuje povijesno stvaranje svijeta i čovjeka, nego je posrijedi teološki (vjerski) pogled na prošlost i budućnost. Cilj Knjige postanka je u svjetlu vjere u Boga gledati i tumačiti svijet i događaje u njemu. U opisu stvaranja svijeta i čovjeka postoje dva opisa koja su sadržana u Knjizi postanka, to su jahvistički i svećenički opis stvaranja.
Potom je prof. Karlić govorio o evolucionizmu. Sveto pismo ne želi reći kako je čovjek stvoren, nego da je čovjek stvoren od Boga. Stoga se nipošto ne može isključiti mogućnost da se Bog kod stvaranja može poslužiti i evolucijom, pri tome valja imati na umu da je biološka evolucija hipoteza (teorija) koja nije dokazana, a ne znanstvena činjenica, ustvrdio je prof. Karlić.
Prof. Karlić govorio je i o prvom grijehu, ili o istočnom ili izvornom grijehu. Iz Svetoga pisma jasno je uvjerenje da je grijeh univerzalan i da se odnosi na sve ljude. To nije plod sudbine ili je Bog tako htio, nego ima svoj uzrok: čovjek se udaljio od Boga. Eva i Adam padaju pred napašću i prekidaju izvorni mir s Bogom, upravo u tome prekidu je srž grijeha i pokazuje se što svaki grijeh jest, istaknuo je prof. Karlić. Čovjek vlastitim silama ne može izaći iz grešnoga stanja i ne može samoga sebe otkupiti, jedino Stvoritelj može povratiti i ponovno uspostaviti ispravne odnose. To se događa u Isusu Kristu koji čini upravo suprotno od onoga što čini Adam, zaključio je prof. Karlić. U nastavku ove teme prof. Karlić govorio je još o odnosu između istočnog grijeha i svakoga pojedinca kao i o istočnom grijehu kod djece.