Tribini je prethodila misa koju je predvodio isusovac  o. Tonči Trstenjak. Uz brojne građane grada Ivanić-Grada, tribini su nazočili gradonačelnik Javor Bojan Leš, zamjenik gradonačelnika Željko Posilović, dekan Ivanićgradskoga dekanata vlč. Božo Pinjuh, župnik župe sv. Petar Ivanić-Grad Branko Koretić, umjetnik Ivan Kujundžić i drugi.

Tribinu je moderirala i vodila predsjednica Udruge Posilović vjeroučiteljica Josipa Hlevnjak. Uvodno su nazočne pozdravili gradonačelnik Leš i župnik Koretić, ističući zajedno kako je nadbiskup Posilović rođeni Ivanićanin svojim predanim radom na promicanju kulture, znanosti i obrazovanja uopće, svojom neumornom zauzetošću za potrebite, svojim istančanim domoljubljem i predanošću svom hrvatskom narodu zadužio sve nas, te da je podizanje spomen obilježja najmanje čime mu se Ivanić-Grad može odužiti.

Nakon uvodnih govora najavljen je prvi predavač o. Tonči Trstenjak. Dr. Tonči Trstenjak rodio se 1. ožujka 1944. u Kotoribi, a u Družbu Isusovu stupio je 30. srpnja 1961. Za svećenika je zaređen 7. siječnja 1973. u Varaždinu. Doktorirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu 1987. Profesor je pastoralne teologije i katehetike na FTI-u i na FFDI u Zagrebu, bio je urednik časopisa Obnovljeni život, a 1991. osnovao je Religijski program Hrvatske televizije, koji je kao urednik vodio do svog umirovljenja 2009. godine.

O. Trstenjak u kratkim crtama približio je povezanost isusovaca s nadbiskupom Posilovićem, ističući pritom nadbiskupove ogromne zasluge za dolazak isusovaca u Zagreb. Nadbiskup Posilović dao je izgraditi crkvu i samostan u Palmotićevoj ulici. Bazilika Srca Isusova dovršena je godine 1902. upravo zahvaljujući nadbiskupu Posiloviću.

Nakon glazbene stanke u kojoj je nastupio zbor mladih župe sv. Petra uslijedilo je predavanje povjesničarke dr. Agneze Szabo. Dr. Szabo rođena je 28. listopada 1938. u Rezovcu kraj Virovitice. Gimnaziju je završila u Osijeku, a diplomirala je povijest i filozofiju na zagrebačkome Filozofskom fakultetu gdje je 1983. doktorirala radom Društvena struktura nosilaca središnjih (političkih, privrednih i kulturnih) institucija u Zagrebu 1860. –1873. Od 1973. do umirovljenja 2003. radila je kao kustosica, viša znanstvena suradnica i muzejska savjetnica u Muzeju grada Zagreba. Od 2001. honorarno predaje na zaprešičkoj Visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić.

Bila je vanjska znanstvena suradnica u Zavodu za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu (1981‒1993), a već dvadesetak godina surađuje i na znanstvenome projektu za povijest humanističkih znanosti HAZU u Zagrebu. U povodu proslave 25. obljetnice Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu godine 2013. primila je počasni doktorat. Dobitnica je niza nagrada i odličja među kojima posebno mjesto zauzimaju Akademijina nagrada Josip Juraj Strossmayer iz područja humanističkih znanosti (1993) te državno odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999). Autorica je bogata i opsežna historiografskog opusa koji obuhvaća gotovo 1000 bibliografskih jedinica (samostalnih i priređivačko-uredničkih knjigâ, znanstvenih i stručnih radova, prikaza i recenzija, popularnih članaka i razgovora).

Dr. Szabo povezala je vrijeme nadbiskupa Posilovića sa suvremenim vremenom, istaknuvši pritom kako je nadbiskup Posilović svojim angažmanom u pogledu na socijalna, politička, kulturna i druga pitanja potaknuo i ostale znamenite Ivanićane poput Deželića i Kundeka da se stave na raspolaganje svom gradu i široj društvenoj zajednici.

Nakon predavanja sudionici su još razgovarali o simbolu kotača koji je koristio nadbiskup Posilović (kotač sv. Katarine), te o nadbiskupovu grbu i geslu, o kojemu je kipar Ivan Kujundžić također vodio brigu. Na kraju je predsjednica Udruge zahvalila svima na dolasku, te ih pozvala na svečano otkrivanje spomenika nadbiskupu Posiloviću 26. travnja u Parku hrvatskih branitelja ispred crkve Sv. Petra. Tribina je završena prigodnim domjenkom u prostorijama župnog pastoralnog centra.