Požega, (IKA) – U Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi održana je 7. ožujka treća korizmena Tribina u Godini vjere na kojoj su sudjelovali brojni građani. Izlaganje na temu “Utjecaj medija na hrvatsko društvo i obitelj” održao je docent dr. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Nakon molitve sve nazočne pozdravio je požeški biskup Antun Škvorčević, zahvalivši ponajprije za zanimanje koje pokazuju brojni Požežani ove korizme da učine određene pomake u svom životu. Kazao je kako očekujemo da se usred gospodarske krize u Hrvatskoj nešto na tom području pomakne i krene na bolje. No, dodao je da se najdalekosežniji pomaci događaju u čovjekovu srcu i savjesti, odnosno u dubini njegova bića jer oni imaju značenje za vječnost, da ih Isus naziva obraćenjem, te da je to jedan od važnih ciljeva koji želimo postići tijekom korizme u Godini vjere. Uvodeći nazočne u temu Tribine kazao je da mediji trebaju služiti istini o događajima o kojima izvješćuju ali je upozorio da postoji i dublja istina kojoj su oni pozvani služiti, i to vezana za pitanje našega podrijetla i cilja prema kojem smo usmjereni, smisla našega postojanja. Pročitao je iz Evanđelja po Luki Isusov odgovor Pilatu na pitanje o sebi, rekavši da se on rodio i došao na svijet da posvjedoči za istinu i da onaj tko je od istine sluša njegov glas. Biskup je još spomenuo kako Isus nije dao Pilatu odgovor na pitanje „što je istina”, kao da je to ostavio nama, davši nam posebnu životnu zadaću. Istaknuo je kako je Isus za sebe rekao da je Istina te je biskup zaključio da je on Riječ Očeva čovjekom postala i da sjedinjeni s njime u vjeri postajemo dionici one istine, dostojanstva i smisla koju samo on može dati. Potaknuo je nazočne da ne propuste u Godini vjere biti što dublje njegovi, imati njegove kriterije o istini u hrvatskim medijima. Pozdravio je predavača dr. Kanižaja i zahvalio mu za pomoć koju će pružiti slušateljima u medijskom snalaženju.

Zvonimir Zelenika v.d. voditelja Pastoralnog centra Požeške biskupije, organizator Tribine predstavio je dr. Igora Kanižaja i istaknuo kako je on u svom dosadašnjem djelovanju objedinio osobno iskustvo rada u medijima kao vrstan novinar, voditelj i urednik najzahtjevnijih formi te stalno usavršavanje na matičnom Sveučilištu uz niz aktualnih istraživanja.
Potom je dr. Kanižaj služeći se vizualnom prezentacijom uveo nazočne u temu kroz sugestivnu priču o “strancu” (televizoru) u obitelji te predstavio rezultate aktualnih istraživanja koja govore o količini konzumacije različitih medija u danu odnosno tjednu. Prikazao je kako veliki upliv medija u život pojedinca i obitelji snažno mijenja temelje dosadašnjeg zajedništva i na nov način oblikuje odnose unutar obitelji. Produbljujući temu prikazao je načine pomoću kojih mediji uspijevaju većini društva nametnuti strah putem kojeg je lakše vladati, odnosno prodati veću količinu sadržaja ili primjeraka što je izravno povezano s nekim interesom ili profitom. Prikazujući aktualnu ljestvicu povjerenja u društvu, koja nisko vrednuje medije a osobito ističe prijateljstvo i znanost zaključio je da društvo danas snažno konzumira medije, no prema njima ima vrlo nisko povjerenje. Navedeno povećanje konzumacije medija ne prati i odgovarajuće obrazovanje o medijima što je sve veći problem u društvu. Djeca, koja su svakodnevni korisnici raznih novih oblika komunikacije u školskim programima o njima uopće ne uče, niti se gradi svijest o utjecaju medija ili kritičko vrednovanje medija u društvu. Sve navedeno dovodi do ozbiljnih problema gdje djeca postaju žrtve medijskog svijeta od malih nogu, već od prvih koraka uz nesmotren blagoslov vlastitih roditelja. Stoga je dr. Kanižaj okupljene upozorio na rizike i opasnosti s kojima se djeca najčešće susreću i moguće načine prevencije. U završnom dijelu svog izlaganja dr. Kanižaj je pozvao okupljene da se ne boje novih medija i načina komunikacije, te da ih istražuju i kritički vrednuju. Primijetio je kako su vlasnici medija oni koji diktiraju kvalitetu medija što je samu novinarsku struku dovelo u težak položaj. Istaknuo je potom i neke dobre primjere osobito crkvenih medija koji nisu popustili općim trendovima udaljavanja od novinarske etike i standarda.
U drugom dijelu Tribine prisutni slušatelji postavljali su pitanja predavaču iz sfere aktualnih medijskih manipulacija, mogućnosti jačanja crkvenih medija, perspektive novinarske struke napose mladih novinara. Na kraju Tribine biskup Škvorčević je zahvalio predavaču za upoznavanje s važnim pitanjima vezanima za medije te svima okupljenima što su sudjelovanjem na Tribini posvjedočili čežnju da se u njima dogodi pomak koji ima značenje za vječnost.