Zagreb, 20. 2. 2002. (IKA) – Jubilarne, pete po redu socijalne tribine, koje priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, započele su utorak 19. veljače u prepunoj Tribini grada Zagreba. “Čini mi se da naša javnost nije dovoljno svjesna prilika, položaja i mjesta gdje će se naći Hrvatska nakon što naši prvi zapadni i sjeverni susjedi uđu u Europsku uniju. Postavlja se pitanje jesu li odgovorni za našu sadašnjost i budućnost jasno definirali hrvatski nacionali prioritet. Jesmo li još uvijek previše zatvoreni u svoje male-velike probleme, zauzeti sitnim društvenim i političkim interesima i spletkama svojih skupina, a oslabljene vizije za budućnost i opće dobro Hrvatske”, rekao je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, otvarajući ovogodišnji ciklus tribina. U ovo je vrijeme, kako je rekao, potrebno vjerovati u moć velikih ideala, ne zanemarujući poteškoće činjeničnog stanja, izazvani smo na put pun poteškoća i zapreka koji smo pozvani prijeći. Nadbiskup je naznačio i neka načela koja vrijede kao nadahnuće za djelovanje, među kojima su načelo primata čovjeka nad stvarima te načelo solidarnosti. Ne može se dopustiti, poručio je nadbiskup, da zbog igre gospodarskih i političkih interesa pojedinac ili neka zajednica budu lišeni elementarnih sredstava za dostojan život. Zbog toga načela država može i mora intervenirati kako bi skrbila za čovjeka u njegovim konkretnim dimenzijama pojedinačnog, obiteljskog i društvenog života, istaknuo je zagrebački nadbiskup. Nadalje, prema njegovim riječima, načelo supsidijarnosti nužno je za razvoj istinske demokracije. To načelo ima univerzalnu vrijednost i potrebno ga je primjenjivati na svim razinama udruživanja i protiv brojnih povreda koje mogu ponekad doći i od strane države. Istaknuo je i važnost načela laiciteta države. Država je, kako je rekao, svjetovna stvarnost i kao takva ona ne nameće nikome neku posebnu filozofsku, teološku ili kulturnu koncepciju. Ona ne smije poistovjećivati svoje pravno uređenje s pravilima neke određene skupine, drži nadbiskup. Moderna država, prema njegovom mišljenju, ne može biti “konfesionalna” u ni jednom smislu te riječi: niti u vjerskom, niti znanstvenom ili materijalističkom, niti u laicističkom, ako se pod laicizmom podrazumijeva neka posebna koncepcija prosvjetiteljski nadahnuta, a koja bi odbacivala transcendentalne vrijednosti ili ih htjela zatvoriti u privatnost. Očito je, mišljenja je nadbiskup, da prema tom načelu ne može postojati “državna religija”, napomenuvši da to ne znači da se može negirati pa čak i ignorirati na primjer povijesnu i kulturnu povezanost hrvatskog naroda s katolištvom, jer je i katolištvo izvor identiteta našega naroda.
Potom su predavanja o socijalnoj budućnosti Hrvatske održali profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Siniša Zrinščak te profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban. Trenutna situacija u Hrvatskoj, prema riječima dr. Balobana, odiše umorom, apatijom, defetizmom i depresijom. Nije dovoljno očekivati da će naše teške probleme riješiti isključivo vlast i političari, rekao je dr. Baloban, dodavši da oni moraju učiniti svoj nezamjenjivi dio i to imamo pravo od njih tražiti i tražiti odgovornost za učinjeno. No, svaki hrvatski građanin i svaki kršćanin mora tome pridonijeti svoj nezamjenjivi dio. Potrebno je mijenjati način razmišljanja, atmosferu, javno mišljenje i naslijeđeni mentalitet, poručio je dr. Baloban.
Dr. Zrinščak govorio je među ostalim o nekim reformama koje će utjecati na socijalnu budućnost Hrvatske. To su mirovinska i zdravstvena reforma, te promjene na području radnoga zakonodavstva. Ocijenio je da su to radikalne reforme koje unose jake elemente individualizacije, privatizacije i nesigurnosti, no koje su, s druge strane nužne za stabilizaciju sustava. (j02463hr/kj)