Vatikan, 21. 12. 2001. (IKA) – Jučer, u četvrtak 20. prosinca, u Vatikanu je u nazočnosti pape Ivana Pavla II. proglašeno 13 dekreta novih svetaca i blaženika. Među petero novih svetaca najpoznatiji su blaženici o. Pio iz Pietrelcine, zatim utemeljitelj Pokreta Opus Dei, Josemaria Escriva’ de Balaguer i guadalupski vidjelac Juan Diego. Među novim su kandidatima za proglašenje svetima kapucin Ignazio Santhia i Benedetta Cambiagio Frassinello. Obzirom na narodnost, troje novih svetaca su Talijani, jedan je Španjolac i jedan Meksikanac. Nakon tih dekreta Kongregacija za proglašenje svetih i blaženih proglasila je ove godine u svemu 56 dekreta, a Papa Ivan Pavao II. proglasio je devet novih svetaca i čitav niz blaženika među kojima su bili brojni španjolski i ukrajinski blaženici. Ove je godine Malta dobila svoja prva tri blaženika, a prvi put je u Rimu proglašen blaženim jedan bračni par, Beltrame Quattrocchi.
– Prvi se dekret odnosi na kapucina blaženog o. Pia iz Pietrelcine, koji je umro 1968. On je u mjestu Monte Rotondo na jugu Italije sagradio bolnicu, gdje je ni jedna vlast nikada nije ni pomislila graditi. Iznenadio je svijet životom molitve, slušanja i davanja savjeta. Nosio je na tijelu Kristove rane i bio živi znak Pashalnog otajstva Kristova.
-Drugi je kandidat za proglašenje svetim blaženi Josemaria Escriva’ De Balaguer, utemeljitelj Opus Dei, promicatelj laičke svetosti i brojnih pothvata kojima je Evanđelje postalo prisutno u društvu i vremenu. Umro je 1975. godine. Blaženim je proglašen 1992. godine, kad se dogodilo i čudo zbog kojeg će biti proglašen svetim.
-Blaženi Juan Diego, meksikanski je Indijanac, otac obitelji. Živio je u 16. stoljeću i 1531. godine u Guadalupi mu se ukazala Gospa. Taj je događaj odlučio o putu njegove vjere te se posvetio čuvanju prvotne Gospine kapele u gradu Guadalupi. Umro je 1548. Papa ga je proglasio blaženim 1990. kad se dogodilo čudo koje se spominje u dekretu.
-Blaženog Iganzija Santhia’ proglasio je blaženim Pavao VI. 1966. godine. Bio je kapucin stroga i sveta života, učitelj novaka i puka. Umro je 1770. godine.
-Blažena Benedetta Cambiaggio Frassinello, utemeljiteljica je Kongregacije sestara benediktinki od Providnosti, zaslužna za odgoj siromašnih i napuštenih djevojčica. Umrla je 1858. a Papa ju je proglasio blaženom 1987. godine.
-Četiri proglašena dekreta odnose se na četiri nova blaženika. Među kojima je talijanski svećenik iz Brescie Ludovico Pavoni, dobrotvor mladih, posebno siročadi za koje je, želeći im dati neki pošteni zanat, otvorio tiskaru i izdavačku kuću te osnovao Kongregaciju Sinova Bezgrešne koja je nastavila njegov rad. Umro je 1849. godine.
-Drugi je kandidat za proglašenje blaženim o. Marco Antonio Durando, član Kongregacije za misije. Osnovao je Institut sestara od Isusa Nazarećanina za kućnu njegu staraca. Umro je 1880 godine.
-Budući je blaženik i salezijanski misionar Luigi Variara, koji je djelovao među gubavcima u Kolumbiji, osnovao je Kongregaciju Kćeri od Presvetih Srdaca Isusa i Marije, koja je primala i djevojke oboljele od gube. Nakon mnogo patnje umro je 1923. godine.
-Majka Maria Cristina od Bezgrešnog Začeća, također na listi budućih blaženika, osnovala je kraj Napulja Kongregaciju sestara pokornica sveototajstvenog Isusa, svjedočila je Kristovu ljubav i štovala Presveti Oltarski Sakrament. Umrla je 1906. godine.
-Ostala četiri proglašena dekreta odnose se na herojske vrline dvojice španjolskih svećenika, kanonika Ivana Nepomuka Zegri’-a y Moreno, utemeljitelja Kongregacije Sestara od Milosrđa Blažene Djevice. Drugi je svećenik Pietro Legaria Armendariz koji je 36 godina bio župnik, širio ignacijanske duhovne vježbe i osnovao Kongregaciju službenica Krista Kralja.
-Jedan od dekreta odnosi se na talijanskog bogoslova, Bruna Marchesinia, pitomca Papinskog rimskog velikog sjemeništa koji je umro u dobi od 23 godine 1938. prinoseći svoj život Bogu za drugove u Bogosloviji da postanu sveti svećenici. Četvrti dekret tiče se redovnice Marije Ludovike de Angelis, iz Kongregacije Kćeri Naše Gospe od milosrđa, koja je iz Italije pošla u Argentinu gdje je više od pedeset godina vodila dječju bolnicu u La Plati te je poniznošću i ljubavlju osvojila srca djece i obitelji, liječnika i argentinskog naroda. Umrla je 1962. godine