Asiz, (IKA) – U Asizu su na svetkovinu Bezgrešnog začeća 8. prosinca završeni radovi Mariološkoga kongresa na temu “Bezgrešno začeće – prinos franjevaca”. Stotinu pedeset godina otkako je Pio IX. proglasio dogmu o Bezgrešnom začeću, petnaest mariologa, većinom franjevaca, izmjenjivali su se prošavši teološki put definicije dogme. Od Duns Scota do Maksimilijana Kolbea franjevačka mariološka misao uvijek je imala važnu ulogu u povijesti mariologije. Predsjednik Međunarodne marijanske akademije o. Vincezo Battaglia ističe kako teološko značenje Bezgrešnog začeća šalje na čudnovatu i beskonačnu Božju mudrost. Djevica Marija oduvijek je bila izabrana kao Majka Božjega Sina i kako kaže zborna molitva: “Bog je pripravio dostojno boravište za svoga Sina”. Gledajući Bezgrešnu Djevicu Mariju, mi gledamo baš u tome djelu bezgraničnu Božju dobrotu. Proglašenjem dogme o Bezgrešnom začeću završene su duge povijesne kontroverzije. Tajnik Papinske marijanske akademije o. Stefano Ceccin istaknuo je neke kritične točke: nesporazumi su započeli poimanjem istočnoga grijeha, zatim se je proširila poimanjem Kristova otkupljenja čovječanstva. Krist je morao biti otkupitelj svih. Bilo je teško pojmiti da je Marija mogla biti isključena iz Kristova otkupljenja. Bl. Ivan Duns Scot riješio je slučaj idejom kojom nisu bili zadovoljni pristaše sv. Tome, smatrajući da je Marija svakako na neki način morala biti dotaknuta istočnim grijehom. Dogmatskom definicijom uspjelo se pojasniti situaciju, kazao je o. Stefano i istaknuo današnju važnost dogme kazavši kako nas dogma treba podsjećati na najvažniju stvar: da nas je Bog od vječnosti ljubio i želio; upravo kao i Mariju, koja je očuvana i željena zajedno u njegovu Sinu, prije stvaranja svijeta. Bog nam dariva badava svoju ljubav, bez ikakve naše zasluge.