Banja Luka, (IKA) – U banjolučkoj katedrali Sv. Bonaventure svečano je u nedjelju 2. veljače proslavljen Dan posvećenog života misnim slavljem koje je predvodio banjolučki biskup Franjo Komarica. Na početku slavlja biskup je pozvao vjernike na molitvu za redovnike i redovnice koji su posebni dar Crkvi, ali u njoj imaju i posebnu odgovornost, jer su poslani biti “grad na gori“ i svjetiljka “da svijetli svima“.

Biskup je govorio o bogatstvu i različitosti redovničkih karizmi u Crkvi, a zatim je pozvao predstavnike redovničkih zajednica da se predstave i kratko prikažu svoje djelovanje u Crkvi, posebno na području Banjolučke biskupije i Banje Luke. Franjevce je predstavio fra Velimir Blažević. Prema zamisli sv. Franje, osnivača reda, cilj i zadatak članova je ne živjeti samo za sebe, za svoje posvećenje i spasenje, nego i drugima koristiti i to naviještanjem Evanđelja riječju i osobnim primjerom, iskazujući bliskost i solidarnost i služeći siromašnim, priprostim i malim ljudima. U 700-ljetnoj povijesti njihove nazočnosti u BiH, vidljivo su ostvarivali svoju karizmu. Danas ih je u BiH oko 570 članova. U Banjolučkoj biskupiji postoje 3 franjevačka samostana: Petrićevac, Jajce i Livno. Broje oko 50 članova, a djeluju još u 18 župa.
Trapiste je predstavio njihov novi prior, brat Philipp Vanneste, koji je došao iz francuske opatije st. Marie-du-Mont. Godine 1869. došla je skupina od 7 monaha iz Mariawalda (Njemačka) u Banju Luku i osnovala trapistički samostan “Marija Zvijezda“. Prvi poglavar bio je Dom Franz Pfaner. Prije rata, brojna trapistička zajednica (oko 265 monaha), uz kontemplativni život, aktivno je djelovala na kulturnom području. Napravili su poznatu pivovaru, prvu privatnu hidrocentralu, držali zanatske škole. Danas je Marija Zvijezda najmanja zajednica Trapističkog reda.
S. Tereza Radinger predstavila je svoju malu zajednicu, koja u Banjoj Luci djeluje od 26. listopada 2001. godine. Ona i s. Gottlieba Ebenhofer su benediktinske sestre iz biskupije Linz, iz samostana Steiner Kirchen, sestre biskupskog prava potvrđene 1940. Žive po pravilima sv. Benedikta, a apostolsko usmjerenje im je pomoć svećenicima u pastoralu. Još u svom samostanu u Austriji pomagale su izbjeglicama iz BiH, više puta boravile u nekim mjestima BiH, donoseći humanitarnu pomoć. U banjolučku župu Presnače došle su na poziv biskupa Komarice i župnika župe Presnače Zvonka Brezovskog. Rade u kućanstvu i administraciji, a boljim poznavanjem jezika proširit će svoje djelovanje i na druga područja.
S. Ines Kezić, kao rođena Banjolučanka, sjeća se lijepih dojmova koje su na nju u djetinjstvu ostavile sestre Klanjateljice Krvi Kristove. Bilo je to doba njihova progona, kad su im oduzete škole, kuće, pravo da budu prepoznatljive. Prve Klanjateljice, na poziv trapista Franza Pfanera došle su u Banju Luku 1879. godine. U kratkom vremenu izgradile su veliku kuću, crkvu i sirotište, škole, od osnovne do srednje. Vođene karizmom utemeljiteljice Marie De Mattias koja je u Krvi Kristovoj imala trajno životno nadahnuće, ljubav prema Bogu i “dragom bližnjemu“, sestre Klanjateljice su svojim djelovanjem stvarale i u Banjoj Luci “novi poredak“ ljubavi, pravednosti, mira, praštanja. Svaki novi progon nije ih zaustavio, nego im je bio novi poticaj za aktivno zalaganje, otkrivanje novih potreba braće i sestara. Danas nastoje prepoznati nove potrebe Crkve i na njih odgovoriti.

Sestre Milosrdnice sv. Vinka došle su u Bosnu u osnovnu školu za djevojčice. Od 1934. započinju raditi u banjolučkoj banovinskoj bolnici. Nakon ratnih zbivanja 1995. napustile su Banju Luku, a od prije tri godine ponovno u Caritasu rade dvije sestre. Nakon obnove samostana žele ponovno proširiti svoju djelatnost u tom gradu.

Na području Bosne djeluje oko 70-tak sestara. S. Ljubica Stjepanović, koja kao vjeroučiteljica radi u Jajcu, predstavila je svoju zajednicu Školskih sestara franjevki. One su u Bosni od 1929. godine. Danas u Banjolučkoj biskupiji djeluju 32 sestre u 5 župa i dva samostana (Livno i Jajce). Živeći svoju franjevačku karizmu okrenute su prema najmanjima, odgoju, posebno ženske mladeži.