U BOSNI I HERCEGOVINI
Prvi put nakon šest godina svetkovina Marijina Uznesenja na nebo proslavljena je u svetištu Gospe Kondžilske u Komušinama pored Teslića. Zavjetnu misu sarajevske nadbiskupije i ophod sa čudotvornom slikom Kondžilske Gospe predvodio je u porušenom svetištu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar u zajedništvu s tesličkim župnikom i usorskim dekanom mons. Perom Tunjićem i upraviteljem svetišta dr. Perom Brkićem. Na početku mise okupljene hodočasnike iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i BiH, pozdravio je mons. Tunjić. U propovijedi je biskup Sudar pozvao hodočasnike na radost, jer “smo tamo gdje nam je i mjesto”. Pozvao je vjernike na molitvu za opraštanje i snagu za oprost onima za koje se misli da ne zaslužuju oprost, jer nije moguće biti čovjek bez Boga.
Ovogodišnje slavlje vrhbosanske nadbiskupije Gospe Kondžilske održano uoči blagdana, 14. kolovoza, u župi Bistrica kod Žepča gdje se do povratka u kondžilsko svetište u Komušinama čuva čudotvorna Gospina slika. Geslo ovogodišnje proslave bilo je “Na svojim ognjištima i u svojim svetištima s Petrom naših dana”. Pred više tisuća okupljenih hodočasnika iz svih župa žepačkog dekanata, ali i cijele vrhbosanske nadbiskupije, te brojnih prognanih Komušanaca, svečano je misno slavlje predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s ovogodišnjim mladomisnicima i svećenicima žepačkog dekanata. Proslava je održana na temeljima nove crkve koja se gradi u nedavno utemeljenoj župi Bistrica.
To zavjetno marijansko svetište sarajevske nadbiskupije zaposjednuto je 10. kolovoza 1992. Hrvatsko pučanstvo je tada protjerano, a njihove kuće su opljačkane, spaljene ili porušene, kao i samo svetište. Uprava svetišta je bila privremeno do g. 1997. smještena u Sloveniji. G. 1996. hodočasnici su predvođeni tadašnjim upraviteljem svetišta Antom Meštrovićem pokušali doći do svetišta, ali su napadnuti i otjerani. Prošle godine Kondžilska Gospa vraćena je BiH, te je privremeno smještena u župi Bistrica kod Žepča, gdje čeka povratak u svoje svetište. Za ovogodišnje hodočašće dobivena je posebna dozvola međunarodnih predstavnika u BiH.
Sarajevski vjernici proslavili svetkovinu Marijina Uznesenja na nebo u sarajevskoj istoimenoj župi na Stupu. Misno slavlje u 11 sati predvodio je mr. Tomo Knežević. Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio je navečer središnje misno slavlje u zajedništvu s više sarajevskih svećenika. Na misi, na kojoj se okupilo oko pet tisuća vjernika, dvadesetak svećenika, brojne redovnice i društveno-politički djelatnici, kardinal Puljić je pozvao okupljene da obnove zavjet Gospi Stupskoj, zavjet vjernosti i zavjet zaštite čovjekova dostojanstva, njegove duše i tijela. Ukazavši na trgovinu ljudskim bićima svake vrste, kardinal je posebno uputio poruku i međunarodnim predstavnicima da sve građane Bosne i i Hercegovine vrednuju i cijene jednako. Pozdravivši posebno okupljene nekatolike, rekao je da nije grijeh biti Hrvat, Srbin ili Musliman, nego je to nešto prirodno i svatko ima pravo i mora biti ono što jest. Upitao je tko to huška na mržnju, za čije interese i uime koga.
Nakon mise domaći župnik Luka Kesedžić priredio je večeru za predstavnike različitih stranaka. Njima se prigodnim riječima obratio kardinal Puljić koji im je poručio da ne uvlače Crkvu u svoje političke igre, nego da se oni svojim programom pred narodom dokažu i steknu njihovo povjerenje, a Crkva će poduprti one koji budu spremni najbolje zaštiti Hrvate u Bosni i Hercegovini, ne niječući ostale narode u njoj.
Blagdan Velike Gospojne proslavljen je u sarajevskoj nadbiskupiji u marijanskom svetištu u Olovu. Na sam blagdan misu u 8 sati predvodio je profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Slavko Topić, koji je u propovijedi istaknuo ulogu Marije kao zaštitnice i pomoćnice. Središnje misno slavlje slavio je dr. fra Luka Markešić, koji se u propovijedi osvrnuo na trenutne prilike na tim prostorima. Upravitelj svetišta fra Berislav Kalfić predvodio je večernje misno slavlje. Proslava blagdana započela je misom uočnicom, 14. kolovoza, koju je predvodio član uprave Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Stjepan Radić.
Blagdan Velike Gospe i 900. obljetnica utemeljenja cistercitskog reda, kojima pripadaju i oci trapisti, proslavljeni su 15. kolovoza u trapističkoj opatiji “Marija Zvijezda” kod Banje Luke. Svečano misno slavlje predvodio je sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom, dvojicom trapističkih poglavara iz inozemstva, superiorom banjolučkoga trapističkog samostana o. Nivardom Volkmerom, samostanske subraće i više svećenika i redovnika banjolučke biskupije. Na misi su se okupili brojni prognani iz banjolučke biskupije, koji su za tu prigodu pristigli iz svojih prognaničkih mjesta iz Republike Hrvatske, ali i katolici iz više banjolučkih župa. U propovijedi je kardinal Puljić govorio o samostanima koji su “dar Božji cijeloj Crkvi, jer su škola molitve”. Osvrnuo se također i na 129. godina plodnoga i blagoslovljenog djelovanja oca trapista u banjolučkom kraju. Biskup Komarica zahvalio je ocima trapistima za sve ono što su učinili i čine u banjolučkoj biskupiji. O. Nirvad pozvao je sve na molitvu kako bi “Marija Zvijezda” i ubuduće sjala nad banjolučkim krajem.
Svetkovina Marijina Uznesenja na nebo proslavljen je i u župi Ivanjska kod Banje Luke. Misu je na groblju Damjanovac, gdje se i inače slavi nedjeljom misa, predvodio busovački župni vikar fra Vinko Tomas u zajedništvu s ivanjskim župnikom fra Miroslavom Mandićem i gvardijanom i župnikom na Petričevcu fra Tomislavom Jurićem. U propovijedi je fra Vinko pozvao okupljene da poput Gospe ostanu postojani u svojoj vjeri unatoč sadašnjim životnim poteškoćama.
Župnik je s vjernicima nakanio slaviti misu u oštećenoj i uništenoj crkvi Marijina Uznesenja u Ivanjskoj i to prvi put nakon rata, a za to je dobio i suglasnost mjesne policije. No, nažalost to nije bilo moguće, jer je dolazak svećenika i vjernika spriječila veća skupina doseljenih Srba, koji se nalaze u kućama prognanih katolika ivanjske župe.
Nekoliko stotina prognanih vjernika župe Koraće kod Bosanskog Broda u Bosanskoj posavini, proslavili su na ruševinama svoje crkve blagdan svoje zaštitnice – Uznesenja Marijina na nebo. Misno slavlje predvodio je vikar franjevačkog samostana u Fojnici fra Mario Jurković u zajedništvu s koraćanskim župnikom fra Ilijom Jerkovićem, đakonom fra Ivicom Pavlovićem, te fra Višeslavom Krijanom, svi iz Koraća. Misno je slavlje osiguravala lokalna srpska policija, Međunarodna policija u BiH, te pripadnici Združenih vojnih snaga u BiH. Nakon misnog slavlja vjernici su se autobusima vratili u Republiku Hrvatsku. Iz Koraća je prognano oko 3.000 vjernika, a selo je pod nadzorom Republike Srpske. Povratak vjernika još nije moguć.
Blagdan Velike Gospe proslavljen je u Jajcu na ostacima do temelja srušene crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Svečano misno slavlje u kojem je sudjelovalo oko pet tisuća vjernika predvodio je fra Petar Karajica. S njime su suslavili mjesni župnik fra Stipo Marčinković, župni vikar fra Zoran Mandić, fra Mato Saraf, župnik iz Podmilačja fra Pero Jurišić te definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Stipo Karajica, koji je ujedno i ravnatelj provincijalnog društva “Kruh sv. Ante”. U misi je sudjelovao i mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Mile Dliznac.
Misna slavlja u Jajcu se upriličuju na otvorenom ili u dvorani obližnje škole, jer su vjernici još uvijek u nemogućnosti izgraditi novu crkvu.
Prvi put nakon šest godina slavljena je na blagdan Velike Gospe misa u obnovljenoj crkvici sv. Terezije od Malog Isusa, koja je tom prilikom i blagoslovljena, u Donjem Vakufu, podružnici bugojanske župe sv. Ante. Misno slavlje predvodio je provincijal bosanskih franjevaca fra Petar Anđelović u zajedništvu s bugojanskim župnikom fra Mirkom Majdandžićem, bugojanskim kapelanom fra Brunom Batinićem, ravnateljem dobrotvorne udruge “Kruh sv. Ante” iz Sarajeva fra Stipom Karajicom, voditeljem splitskog ureda te udruge fra Pavom Obrdaljem, fra Petrom Karajicom, te jajačkim župnikom i gvardijanom fra Stipom Marčinkovićem. Nakon misnog slavlja priređen je domjenak na kojem su bili nazočni i glavni imam vakufski efendija Esad Slipac, načelnik općine Donji Vakuf Kemal Terzić, te pročelnik općinskog ureda za urbanizam Fednan Miralem. Goste je zabavljao tamburaški sastav župe pod ravnanjem fra Mirka.
Crkvica sv. Terezije od Malog Isusa u Donjem Vakufu sagrađena je tridesetih godina ovog stoljeća. Posljednje misno slavlje u crkvici slavljeno je 14. travnja 1992. godine, a obnovljena je ove godine zahvaljujući bugojanskim svećenicima i župljanima. U tome mjestu danas živi svega dvadesetak katolika.
Blagdan Velike Gospe svečano je proslavljen u Mostaru u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Središnje misno slavlje u mostarskoj “katedrali” u zajedništvu s domaćim svećenicima predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić. Biskup je u blagdanskoj propovijedi, između ostalog, opisujući osobu Majke Božje, spomenuo da je i ona kao i svaka druga žena obavljala svakodnevne poslove te da ta činjenica samo još više ističe vrijednost ljudskog rada.
Proslava blagdana Velike Gospe u Širokom Brijegu započela je tradicionalnim ophodom uoči same svetkovine, 14. kolovoza. U poslijepodnevnim satima brojni hodočasnici predvođeni svećenicima uputili su se s Gospinim kipom prema svetištu, gdje je misu uočnicu predvodio dr. fra Ivan Dugandžić, a nakon mise bio je blagoslov djece. Na sam blagdan slavljeno je više misnih slavlja, a središnje je predvodio u zajedništvu s provincijalom hercegovačkih franjevaca fra Tomislavom Pervanom i širokobriješkim svećenicima šuički župnik fra Franjo Mabić. Nakon mise svečano je otkriven spomenik istaknutom franjevcu tog kraja fra Didaku Buntiću. Spomenik, djelo akademskog kipara Krune Bošnjaka, postavljen je u dvorištu istoimene širokobriješke gimnazije, a na poticaj preminulog hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška. Župa se za blagdan pripremala devetodnevnom duhovnom pripravom od 6. do 14. kolovoza.
U SR JUGOSLAVIJI
Na blagdan Velike Gospe katolički vjernici u Beogradu proslavili su 10. obljetnicu posvećenja nove beogradske katedrale Marijina Uznesenja na nebo. Svečano misno slavlje u 9 sati predvodio je generalni vikar beogradske nadbiskupije mons. Leopold Rochmes u zajedništvu s više svećenika, a u propovijedi se naročito osvrnuo na ljudsko dostojanstvo i na poštivanje života nerođene djece.
Svetkovina Velike Gospe proslavljena je u najjužnijoj župi beogradske nadbiskupije Nišu. Običaj je da na taj blagdan u župnu crkvu Marijina Uznesenja hodočaste, uz katoličke vjernike, brojni Romi muslimani. Ove su godine od ranih jutarnjih sati, pa sve do 21 sat, dolazili brojni hodočasnici na misna slavlja i utjecati se Mariji. Prema riječima niškog župnika Antona Pećara, pretpostavlja se da je oko tisuću Roma u tijeku dana došlo preporučati se Marijinu zagovoru. I u područnoj kapeli u Leskovcu, koja je posvećena Uznesenju BDM na nebo, brojni su se Romi pridružili katoličkim vjernicima na misi. Župa Niš prva je rimokatolička župa utemeljena na tlu Srbije, 1884. godine. Područje župe obuhvaća cijelu južnu Srbiju. Najveće skupine katolika nalaze se u Nišu, Aleksincu, Leskovcu, Pirotu, Prokuplju i Soko Banji.
Na blagdan Velike Gospe župa Apatin proslavila je 250. obljetnicu prve crkve u tom mjestu, 200. obljetnicu današnje župne crkve i Uznesenja Marijina i 65. obljetnicu crkve Srca Isusova. Misu zahvalnicu predvodio je subotički biskup Ivan Penzeš u zajedništvu s generalnim vikarom beogradske nadbiskupije mons. Leopoldom Rochmesom i 18 svećenika. Na proslavi tih značajnih obljetnica u apatinskoj župi bili su nazočni i četiri srpskopravoslavna svećenika i bački episkop Irinej Bulović, koji se prigodnim riječima u crkvi obratio okupljenima, Davor Vidaš iz hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, te predstavnik mađarskog veleposlanstva u Beogradu. Pisme pozdrave uputili su apostolski nuncij u SR Jugoslaviji, beogradski nadbiskup Franc Perko i član Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Savezne Vlade Slobodan Krajanović.
U nedjelju, 16. kolovoza, u župnoj crkvi održan je koncert na kojem je nastupio gradski zbor “Jedinstvo” iz Apatin i profesori muzičke škole iz Apatina. Župa se za blagdan pripremala trodnevnicom kolovoza koju je predvodio župnik subotičke župe Marija Majka Crkve Andrija Kopilović.