Čakovec, (IKA) – Vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je u subotu 26. travnja misno slavlje u prigodi proslave državnog spomendana Zrinskih i Frankopana u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u Čakovcu. Na misi su se okupili članovi 20-tak povijesnih postrojbi iz svih krajeva Hrvatske koji su toga dana održali već tradicionalnu smotru u organizaciji Zrinske garde Čakovec u čast Zrinskih i Frankopana i Međimurske županije, koja na taj spomendan obilježava i svoj Dan. Franjevci i Međimurje stoljećima su povezani uz Zrinske, budući da je sigetski junak Nikola Zrinski od bečkog dvora za svoje zasluge u obrani Europe od prodora Osmanlija dobio Međimurje, a njegov unuk Nikola Zrinski Čakovečki, brat mučenika Petra, pozvao je franjevce da dođu u Čakovec gdje im je podigao samostan i crkvu. Slavna hrvatska plemićka obitelj Zrinski dala je nekoliko hrvatskih banova, a Međimurjem je vladala sve do tragična pogubljenja Petra i Frana u Bečkom Novom Mjestu.
Okupljene u župnoj crkvi, zadužbini Zrinskih, pozdravio je čakovečki župnik i gvardijan fra Stanko Belobrajdić. S biskupom su uz franjevce suslavili i policijski kapelan Ivica Horvat te drugi međimurski svećenici, dok je misno slavlje pjesmama Kristu uskrslom uljepšao župni dječji zbor. Biskup Jezerinac u homiliji je napomenuo kako vjera dolazi od slušanja Riječi Božje i poslušnosti Božjoj Riječi. Ako se sjetimo koliko nas ohrabruje riječ bližnjih, posvijestimo si tada samo koliku nam snagu daje Riječ Božja. Vjera napose dolazi od susreta s Isusom uskrsnulim i živim koji preobražava nas i naše međusobne odnose, rekao je biskup, govoreći o važnosti vjere koja je Božji dar ali i ljudski čin.
Spominjući se Zrinskih i Frankopana ne možemo mimoići njihovu vjeru, istaknuo je biskup Jezerinac. Podsjetio je na uzroke Zrinsko-Frankopanske urote koja je nastala iz njihova nezadovoljstva tadašnjim odnosom bečkog dvora prema hrvatskim krajevima. Obojica hrvatskih velikaša pogubljeni su na opću zaprepaštenost hrvatske i ugarske javnosti i cijele Europe, što je dovelo do sloma dviju najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji. To je svakako jedan od najžalosnijih i najstrašnijih događaja u cijeloj hrvatskoj povijesti koji je imao teške i nesagledive posljedice za narod i za hrvatsku državu, kazao je vojni biskup.
Napomenuo je kako se iz njihovih oproštajnih pisama suprugama vidi njihova živa vjera ali i potpuna predanost u volju Božju. Kada bi narodi Europe imali takve velikane koji su na taj način ispovjedili vjeru u Boga, bili bi već davno proglašeni svetima, istaknuo je biskup Jezerinac dodavši da još nije kasno da se pokrene i taj proces. Podsjetio je da su Zrinski i Frankopan živjeli u vremenu nadiranja Turaka, a u isto vrijeme na naše prostore iz Njemačke i Mađarske širilo se krivovjerje raznih sekti. Borili su se na ovim područjima sačuvati vjeru hrvatskog puka, te su obojica iskreni vjernici i mučenici za hrvatsku domovinu. Na kraju je biskup podsjetio i na molitvenike koje su pisale dvije Katarine Frankopan s pouzdanjem u Boga i Majku Božju. Upravo u molitveniku ‘Raj duše’ Katarina je napisala i litanije sa zazivom Sveta Mati slobode, moli za nas. Slaveći spomendan Zrinskih i Frankopana i mi se pomolimo Bogu i Blaženoj Djevici Mariji da i u ovim vremenima za nas izmoli dar vjere da budemo čvrsti i jaki, da znamo što smo povjerovali te da znamo pridonijeti barem malo boljitku našeg naroda i domovine, poručio je biskup Jezerinac u homiliji.
Na misi su sudjelovali predstavnici Zrinske garde, Međimurske županije, Matice hrvatske, Družbe Braća hrvatskog zmaja, udruga branitelja te mnogobrojni vjernici iz svih krajeva Međimurja, koji su svi zajedno nakon mise s povijesnim postrojbama prošli središtem grada Čakovca u svečanom mimohodu. U drugom dijelu programa položeni su vijenci poginulim međimurskim braniteljima u Domovinskom ratu, te na spomen-obilježjima Zrinskima i Frankopanima u Starome gradu Zrinskih u Čakovcu. Riječ je o spomen-ploči koju je 1971. godine postavila Matica hrvatska na 300. obljetnicu njihove tragične i mučeničke smrti, te o spomeniku Oproštaj Zrinskog i Frankopana od Katarine koji je postavljen donacijama iz raznih krajeva Međimurja, ostatka Hrvatske i dijaspore.