Đakovo, (IKA/TU) – “Riječ Božja u središtu župne kateheze” bila je tema seminara za animatore i suradnike u župnoj katehezi Đakovačko-osječke nadbiskupije 20. studenoga u prostorima Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. Prisutne je pozdravio koordinator Pastoralnog centra dr. Stanislav Šota. Tema seminara vrlo je aktualna, istaknuo je koordinator, jer je papa Benedikt XVI. prije nekoliko dana potpisao posinodsku pobudnicu “Riječ Gospodnja”, u kojoj posebno ističe da Biblija nije riječ iz prošlosti nego je i danas živa i djelotvorna.
Papa želi posebno istaknuti da kršćanstvo nije plod ljudske mudrosti, niti neke genijalne ideje, nego susret i savez s Kristom, koji ljudskom postojanju preko objavljene Božje riječi daje presudno usmjerenje i oblik. Dr. Šota spomenuo je i pokojnog teologa dr. Tomislava Šagi Bunića, koji je rekao da je vjernik biblijski neishranjen, a to pokazuju i posljednja europska istraživanja vrednota na području Hrvatske. Znakovit je podatak da niti 1 posto katolika ne čita svaki dan Sveto pismo, za razliku od 5 posto onih koji su se izjasnili ateistima, no Sveto pismo čitaju svakodnevno. Kateheze nema bez Božje riječi koja je njezin izvor, središte i sadržaj, zaključio je dr. Šota.
Prisutne je pozdravila i dr. Teuta Rezo, vršiteljica dužnosti predstojnice Katehetskog ureda. “Papa Benedikt XVI. navodi kako nema većeg prioriteta za Crkvu, nego današnjem čovjeku otvoriti pristup Bogu, koji govori i daruje ljubav da imamo život u punini”, istaknula je dr. Rezo iz posinodske pobudnice. Neka to bude poticaj za sve nas da u svakodnevnom životu i poslanju kojega imamo u župnim zajednicama produbljujemo odnos prema Riječi, pa tako današnjem modernom čovjeku na što bolji način otvorimo pristup k Bogu, poručila je.
Uslijedilo je središnje predavanje dr. Ivice Čatića “Važnost pripreme za rad s biblijskim tekstom”. Dr. Čatić je pripremu za prenošenje biblijskog teksta podijelio u dvije faze. Prvi, znanstveni dio obuhvaća biblijsko-teološku etapu za koju se pretpostavlja određena biblijska kultura i obrazovanje potrebno za praćenje stručne literature. Neophodno je upoznati se s osnovnim elementima biblijskog ulomka s obzirom na kontekst i značenje pojedinih pojmova, upozorio je predavač. Potrebno je uspostaviti poveznice između pojmova biblijskog ulomka kako bismo mogli iščitati vrijednost i značenje situacije za vrijeme u kojemu se odvila. Time završava prva faza koju može izvršiti i vjernik i nevjernik jer se radi o objektivnom iznošenju znanstvenog sadržaja biblijskog teksta, pojasnio je.
Druga faza obuhvaća aktualizaciju. Ono što smo saznali o biblijskom događaju i vremenu odvijanja treba pretočili u sliku i kratku priču koja će čovjeku današnjega vremena biti razumljiva. Više se ne radi o znanstvenom, nego o osobnom, kreativnom pristupu. No, biblijski tekst je nemoguće aktualizirati ukoliko ga sami sebi nismo posadašnjili i iz njega nešto upili. Tek kada mi nešto dobijemo iz biblijskog teksta, moći ćemo to predati svojim slušateljima, rekao je dr. Čatić i izlaganje potkrijepio primjerom pripreme za prenošenje ulomka iz Lukina evanđelja (Lk 13, 10-17).
Sudionici seminara potom su se podijelili u četiri radionice, koje su vodili vjeroučitelji Danijela Čačija, vlč. Krešimir Bulat, Davor Šamadan i Igor Grubišić. U svakoj radionici obrađivao se različiti ulomak biblijskog teksta. Uz razumijevanje i tumačenje ulomaka, sudionici su u plenumu istaknuli različite načine rada s biblijskom tekstom, koje su upoznali u radionicama. Tako su provodili aktualizaciju kroz dijalog biblijskih likova, te su dojmove o ulomku Svetog pisma prenosili na plakat. Članovi jedne radionice tijekom aktualizacije urezivali su u pločicu od glinamola svoju liniju života i to istaknuli kao primjer da je voditelju župne kateheze za uspješan rad neizbježno potrebna dobra volja, ali i mašta te kreativnost.