Đakovo, (IKA/TU) – Znanstveni simpozij na temu “Vjera pred izazovima današnjeg agnosticizma i vjerskog indiferentizma” koji organizira Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, započeo je u četvrtak 25. listopada u Dvorani biskupa Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. Nakon uvodne molitve, okupljene je pozdravio prodekan za znanost KBF-a u Đakovu, prof. dr. Vladimir Dugalić, predavši riječ dekanu Fakulteta, prof. dr. Peri Aračiću, koji je uputio pozdrave đakovačko-osječkom nadbiskupu Marinu Srakiću, Velikom kancelaru KBF-a, predavačima iz Zagreba, Splita i Đakova, svim sudionicima skupa, napose studentima KBF-a.
“Čovjek je jedino biće koje postavlja pitanja, koje se pita o svom izviru i uviru, o smislu postojanja, o dobru i zlu, pravdi i nepravdi, vjernosti i nevjernosti, a različita osobna i kolektivna iskustva znaju utjecati na procese naših propitivanja i traženja i često dovesti do radikalnih opredjeljenja, u pozitivnom i negativnom smislu. Sve nas više zabrinjava stanje duha koje nedovoljno propituje, pogotovo ono stanje duha gdje se određenja opredjeljenja, ponašanja i postupci nedovoljno utemeljuju i uokviruju u smislenu i sustavnu cjelinu. Upravo tome trebaju poslužiti različiti tipovi znanstvenih susreta i to interdisciplinarnih, kako bismo otvoreno, u slobodi duha, komunicirali svoja pitanja, dvojbe, tjeskobe, kao i utemeljena opredjeljenja do kojih smo došli. U tom vidu i KBF u ovoj Godini vjere predlaže sučeljavanje s raširenim fenomenima agnosticizma i indiferentizma, kao izazov svima nama koji želimo otvorenim dijalogom iznositi naš osobni put traženja, put traženja tolikih prije nas”, rekao je dekan Aračić, zahvaljujući svima koji su sudjelovali u organizaciji skupa, posebno prof. dr. Dugaliću.

Nadbiskup Srakić istaknuo je kako KBF u Đakovu redovito organizira ovakva događanja, slijedeći upute i prijedloge Kongregacije za katolički odgoj, napose upute Kongregacije za nauk vjere. Potvrdivši da je ateista i agnostika bilo uvijek, a to potvrđuje i riječ pisma Staroga zavjeta, pa i sv. Pavao u svojim poslanicama konstatira tu pojavu, nadbiskup je upozorio: “Pojava agnosticizma i ateizma u posljednje vrijeme postaju endemija, šire se na sve strane. Današnji se čovjek zavlači u svoju psihu, nutrinu, i tu ne nalazi Boga; penje se kilometre i kilometre u svemir i ni ondje ne nalazi Boga, zavlači se u dubinu zemlje i jednostavno ne osjeća da je Bog tu. Moramo se zamisliti što se događa s nama i što nam je činiti. Prvo moramo poći od sebe i otvoriti dijalog – najprije sami sa sobom, sa svojom nutrinom, stavovima, postupcima i životom, a onda, dakako, otvoriti ozbiljan, bratski dijalog s onima koji govore da su agnostici, koji ne osjećaju nikakvu prazninu o kojoj mi govorimo. Zato ovakvi simpoziji dobro dođu i jednima i drugima, da se nađemo, porazgovaramo. Kao što smo po čovjeku primili vjeru, prve vjerske istine, tako želimo po čovjeku ići drugima, pomoći drugima da pronađu ono bogatstvo spoznaje da nam je Bog blizu, u našoj nutrini, a to je neprocjenjivo.”
Susret je nastavljen prvim predavanjem prof. dr. Ivana Macana, dugogodišnjeg profesora na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, na temu “Vjera kao ljudsko iskustvo: filozofsko-antropološki pristup”.