Đakovo, (IKA/TU) – Liturgija i mediji te Internet u službi Crkve naglasci su o kojima se promišljalo posljednjeg dana Teološko-pastoralnog seminara za svećenike, koji se od 15. do 17. rujna održavao na KBF-u Đakovu, na temu “Svećenik u svijetu medija”.
Okupljene svećenike pozdravio je đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, istaknuvši važnost teme susreta. U današnjem se trenutku svi koji ne znaju raditi s računalom, mogu smatrati polupismenima. Rad na računalu, svijet Interneta i svijet medija svećenicima ne smije biti nepoznanica, jer ako su pozvani propovijedati evanđelje, moraju to činiti sa svim mogućim sredstvima, poručio je nadbiskup Srakić.

“Liturgija i mediji: odredbe i smjernice” bila je tema izlaganja dr. Zvonka Pažina. “Prijenos bogoslužja nije emisija o umjetnosti i arhitekturi, nije glazbena emisija, nije emisija koja proučava scenske nastupe, već nešto posve drugo”, istaknuo je predavač i podsjetio na temeljni dokument HBK o prijenosu liturgijskih slavlja. “Otajstvo spasenja koje slavi liturgija nikada se ne može medijski prenijeti, ono je nepriopćivo izvan zajednice vjernika koja to otajstvo slavi, a televizijski i radijski prijenos donosi samo obred otajstava. Vjernici koji sudjeluju u bogoslužju slave Kristovo spasenje koje se među njima ostvaruje, a televizijskim gledateljima prenosi se način na koji ta zajednica slavi bogoslužje”, rekao je Pažin i nastavio: “Crkva danas smatra da izravan radijski i televizijski prijenos ne narušava svetost samog bogoslužnog čina, te da polučuje dobre duhovne učinke u vjernika, pogotovo bolesnika, a i u dobronamjernih nevjernika”.
Svako liturgijsko slavlje, bez obzira na radijski ili televizijski prijenos, treba biti u skladu s crkvenim propisima i u duhu istinskog bogoslužja. No, prijenos treba imati i edukativni karakter, istaknuo je dr. Pažin, zato je neprimjereno sve nalik glumljenju, promociji i spektakularnosti. Predavač je dao i nekoliko smjernica: nužno je poštovati liturgijski kalendar i upute sadržane u liturgijskim knjigama te odredbe crkvenog učiteljstva, jer liturgijski čini nisu privatni čini, nego slavlje cijele Crkve. Prilikom prijenosa važno je voditi se mistagoškim redateljstvom, umijećem da se zvukom i slikom, glasom i pokretom, ljudima otvore oči i uši, duh i srce, te im se od Boga priopćavana transcendentalna zbilja u liturgijskom slavlju učini pristupačnijom, istaknuo je dr. Pažin. U radijskoj ili televizijskoj ekipi važna je prisutnost teologa, biskupijskog povjerenika za prijenose – ako postoji, ili savjet župnika, to će pomoći da prijenos mise bude što primjereniji.

Glavni urednik Glasa Koncila, mons. Ivan Miklenić svećenicima je izložio temu “Internet u službi Crkve”, stavljajući naglasak na društvene mreže i mrežne stranice u župnom pastoralu. Posebnu pozornost izazvali su statistički podaci iz kolovoza ove godine, prema kojima dva milijuna osoba starijih od 15 godina koristi Internet, a dvije trećine od njih koristi i društvene mreže. Ako promatramo dob te postotak uključenosti u društvene mreže može se uočiti kako čak 92% mladih od 18 do 24 godine ima pristup društvenim mrežama, od 25 do 34 godine 80%, a od 35 do 44 godine 52%, te se postotak korisnika smanjuje kako se dob povećava.
Ti podaci upućuju gdje možemo pronaći mlade, rekao je predavač, i podsjetio na temeljno pastoralno načelo – treba pristupati vjernicima tamo gdje oni jesu, u njihovu svijetu, u njihovoj situaciji. Crkva treba Internet kao sredstvo medijskog promišljanja Radosne vijesti, a društvene mreže otvaraju mogućnost za njegovanje interne crkvene komunikacije. Internet omogućuje predstavljanje naše ponude, prezentiranje slike Crkve, koju potom vide i drugi mediji, te to postaje izvor pravih informacija za novinare. No, bitno je razlikovati virtualni i realni svijet, upozorio je Miklenić, pa tako svaki kontakt pastoralca ili svećenika – navjestitelja u virtualnom svijetu društvenih mreža mora usmjeravati u realni život. Da bi župa mogla obuhvatiti društvene mreže potrebno je imati suradnike jer ako se svećenik sam preda tom radu, neiscrpne mogućnosti virtualnog svijeta mogu ga apsorbirati i danonoćno zaokupiti. Grupe na društvenim mrežama dobro je povjeriti kompetentnim suradnicima, a svećenik neka usmjerava, predlaže, korigira, ali i upozorava da sve što se jednom objavi na društvenim mrežama, na njima zauvijek i ostaje.
Uz društvene mreže, mrežne stranice su također dragocjeno sredstvo župnog pastorala, istaknuo je predavač. Ponovno je preduvjet imati suradnike, osposobljene ljude koji su prošli kratak novinarski tečaj kako bi njihov rad bio kvalitetan, a tekstovi prikladni za čitanje. Osnovno pravilo župnih mrežnih stranica je – svakoga dana objaviti nešto novo – ukoliko želimo imati posjetitelje i zadržati njihovu pozornost. Mogućnosti su različite, a uz osnovne podatke: biografiju župnika, teme župnih susreta, radno vrijeme župnog ureda, bilo bi dobro objaviti: što je sve potrebno za pristupanje sakramentima, podatke o pokojnim župljanima s kratkom faktografijom, karitativne akcije… Čini se neophodnim da svaka župa ima i svog fotografa, rečeno je na kraju izlaganja, jer što je više fotografija to veći broj ljudi posjećuje mrežne stranice.
U raspravi nakon izlaganja i predstavljanja rezultata rada u radionicama koje su održane dan ranije, glavni urednik Glasa Koncila istaknuo je kako su mediji s jedne strane prokletstvo, a s druge strane šansa koju ne smijemo propustiti. “Govor o medijima je govor o inkulturaciji Crkve u ovo doba. Ako se ponašamo kao da Crkva nema medije, tada se ponašamo kao da ne pripadamo ovom dobu. Crkveni mediji postoje zato da u ovom vremenu očituju život Crkve. Danas nam se nameće mit o slobodnim medijima, no nema slobodnih medija, nijedan medij nije slobodan, a oni koji su crkveni takvima se i predstavljaju.” Važno je da svećenici shvate kako su crkveni mediji njihovi prvi i najveći saveznici, poručio je Miklenić i istaknuo kako nema aktualne životne situacije koju katolički mediji u Hrvatskoj nisu dotaknuli i obradili. “Ako se ne prilagodimo sadašnjem času, koji je iznimno medijski čas, sutra će nam Crkva biti stara i ostat ćemo sami”, upozorio je mons. Miklenić.

Trodnevni program teološko-pastoralnog seminara za svećenike obuhvatio je predavanja i iskustva djelatnika kako u svjetovnim, tako i u crkvenim medijima. Predstavljena je situacija medijske aktivnosti u župama Đakovačko-osječke nadbiskupije, održane su radionice o mogućim medijskim projektima župa, dane su konkretne upute o liturgijskom prijenosu misnih slavlja te djelovanju na društvenim mrežama i mrežnim stranicama. Na završetku seminara iznesena je i zaključna misao: “Surađujmo sa svim medijima, ali osnažimo crkvene medije i djelujmo u tom smjeru!”

.