Dubrovnik, (IKA) – “Hercegovački zapisi” peta je knjiga Petra Miloša, profesora filozofije i njemačkog jezika široj javnosti poznatog po kolumnama o životu u Hercegovini koje od 1993. godine objavljuje dnevnik Slobodna Dalmacija. Knjiga je u utorak 13. kolovoza predstavljena u galeriji pokraj dubrovačke katedrale, u sklopu kulturnih događanja uoči blagdana zaštitnice katedrale Gospe Velike.
Kako je na predstavljanju istaknuo bivši direktor Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić, Miloš pripada u skupinu od desetak autora, čiji su tekstovi nastajali za njihove dnevne novine, da bi kasnije bili ukoričeni i objavljeni kao zasebna djela. Kao posebnosti Petrova pisanja Ivić je izdvojio univerzalnost njegovih zapisa, zatim izuzetnu duhovitost i neizbježnu aktualnost.
Josip Jović, dugogodišnji glavni urednik Slobodne Dalmacije, smjestio je Miloševo pisanje između usmene i pisane književnosti, kao svojevrstan spoj književnosti i novinarstva, ističući kako on s ljubavlju, a ne s mržnjom piše o vrlinama i manama ljudi svog kraja. Onako kako je Raos opisao ljude Dalmatinske zagore, tako je Petar Miloš ispričao priče o Hercegovcima, složili su se promotori i izrazili nadu da će ekranizacija Miloševih književnih djela jednog dana to pokazati.
Sam autor je, uz ostalo, rekao kako su o Hercegovcima većinom pisali drugi koji Hercegovinu možda nikad nisu ni vidjeli dok su sami Hercegovci o sebi malo pisali što je on pokušao nadoknaditi.
Knjiga “Hercegovački zapisi” na 352 stranice donosi više od stotinu zapisa o Hercegovini i njenim ljudima, a objavljena je ove godine u Tomislavgradu u nakladi autora. Predgovor knjizi napisao je Josip Jović, a pogovor s podnaslovom “Nestaje li Miloševih likova?” dr. Ante F. Markotić. Ilustraciju za naslovnicu izradio je Virgilije Nevjestić.

Petar Miloš rođen je 1948. g. u Crvenicama kraj Tomislavgrada. Filozofski fakultet završio je u Sarajevu, a kao novinar dopisnik radio je za RTV Sarajevo, HTV, WDR i Glas Amerike. Od 1993. godine piše kolumne u Slobodnoj Dalmaciji. Dosada je objavio: “Legende o Rodijaku Ćipi”, “Ratne legende o Rodijaku Ćipi”, drame “Lekvidaciju” i “Budalu na određeno vrijeme” te više kratkih priča i putopisa u novinama i časopisima.