Dubrovnik, (IKA) – U dubrovačkom hotelu “Petka” u petak 2. ožujka započeo je trodnevni susret djelatnika katoličkih škola u Republici Hrvatskoj. Tema o kojoj će razmišljati i raspravljati sudionici susreta je: “Uloga i perspektiva katoličkih škola u Hrvatskoj”.
Uvodno predavanje na njemačkom jeziku održao je prof. dr. Leopold Neuhold, ravnatelj Instituta za etiku i socijalni nauk Karl-Franzens Sveučilišta u Gracu, a govorio je o “Školi i odgoju pred izazovima promjena ljestvica vrijednosti”.
Dajući pregled društvenog razvoja kojeg obilježava globalizacija, fleksibilizacija, tehnizacija odnosno digitalizacija, tematizacija, informalizacija, i subjektivizacija predavač je objasnio svaku od karakteristika te se zadržao na pluraliziranju i generalizaciji samih vrednota u društvu.
Globalizacija koja nastaje preko ekonomije pridonosi opadanju osjetljivosti za vrednote među kojima i osjetljivosti za uređenje bliže okoline u odnosu prema iskoračaju u daljinu, rekao je predavač istaknuvši: “Domovina kao mjesto gdje te razumiju i gdje ti razumiješ lagano nestaje, čak s opasnošću da se mlade ljude iskorijeni. Domovina ne mora značiti tjesnoću, nego bi prije svega trebala odražavati dubinu. Ako nemamo korijena, ne možemo rasti. Kod plitkih korijena se lako dogodi da se previše izraste i brzo uvene. Kultura znači ići dublje, a škola mora biti označena tim dubokim hodom svjesnog uređenja uvjeta okoline, također i u iskoračaju prema dalekim vidicima. Domovina je u tom slučaju spajanje mjesta iz kojeg dolazimo s ciljem prema kojem idemo”, rekao je predavač.
Naglasio je gubitak onoga što je po sebi razumljivo te potrebu obrazloženja vrednota mladom čovjeku. Spomenuo je individualizaciju vrednota odnosno pojavu kako danas pojedinac bira vrednote i među onima koje bi za međuljudsko područje trebale biti određujuće. Tako u današnjem društvu dolazi do preuređivanja vrednota što se zapravo pretvara u nered vrednota: “Na pitanje koje vrednote bi čovjek trebao slijediti, odgovara se po osjećaju ili raspoloženju”, napomenuo je dr. Neuhold. Čak i vjera ulazi u područje individualizacije pa ona nije više cjelokupnost vrijednosti, običaja i propisa za pojedinca nego pojedinac bira iz ponude vjere ono što mu koristi, rekao je dr. Leopold i dodao: “Na taj način vjera izlazi na tržište i postaje ponuda koju oblikuje potražnja”.
Dimenzije koje bi škole i vjeronauk mogle posredovati, smatra predavač, jesu slijedeće: davati odgovore na pitanje smisla, poticati dijalog među raznolikim vrijednosnim sustavima, ukazivati na cjelovitost čovjeka, inzistirati na pojedinačnoj odgovornosti, pokazivati prema budućnosti, drugoga doživljavati ne kao konkurenciju nego onoga s kojim zajedno mogu postići cilj te držati otvorenim perspektive prema Bogu. “Svijet koji je napustio Boga ne može čovjeka uputiti prema cilju njegovih težnji”, kazao je.
Predavanje je završio riječima: “Ako ne postoji nikakav odnos, može sve postati bolje, a da ne bude dobro. U vrednotama i perspektivama, pa i s obzirom na promjenu vrednota, moramo ukazati na dobro koje će stvoriti okvire za poboljšanje.”
Drugog dana seminara za djelatnike katoličkih škola u prijepodnevnim satima dr. Ivan Milanović Litre iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, održao je predavanje “Strategije razvoja hrvatskog školstva u Republici Hrvatskoj i uloga katoličkih škola”, a dr. Želimir Puljić, biskup dubrovački, govorio je o “Dodirnim točkama Crkve i društva u katoličkoj školi”.