Strasbourg, (IKA) – Generalni tajnik Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (ComECE) prof. Piotr Mazurkiewicz priopćio je 17. prosinca da neradna nedjelja neće biti uključena u buduću europsku direktivu o radnom vremenu, premda je usklađivanje rada i obiteljskoga života jedan od glavnih ciljeva te direktive. Odluku Europskoga parlamenta prof. Mazurkiewicz je ocijenio nedosljednom i “propuštenom prilikom” kad se uzme u obzir što danas europski građani očekuju u socijalnoj Europi koja štiti radnike i njihove obitelji. Zahvalio je svima koji su se zauzeli u prilog nedjeljnoga odmora.
Zastupnici Marie Panayotopoulos-Cassiotou, Thomas Mann i Hubert Pirker predložili su dva amandmana o uvođenju nedjelje kao tjednog dana za odmor. Amandmane je potpisalo više od 40 zastupnika svih političkih usmjerenja, a poduprli su ih crkveni predstavnici, udruge za zaštitu nedjelje i sindikati više zemalja članica. Mazurkiewicz izražava žaljenje što se zbog proceduralnih razloga nisu mogli izjasniti o tim amandmanima te je tako popuštena prilika za raspravu o tom za europske građane važnom pitanju. S obzirom na snage koje su se zauzele za pitanje slobodne nedjelje u izglasavanju europske direktive o radnom vremenu, važno je da Crkve, nevladine organizacije i sindikati ostanu budni i nastave se u svojim zemljama zajednički i složno zauzimati osobito kad su u pitanju temeljna socijalna prava, poručio je Mazurkiewicz.
Početkom studenoga u Bruxellesu je predsjedavajući odbora Europskoga parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja odbio u glasovanje uvrstiti amandmane skupine zastupnika o uključivanju neradne nedjelje u buduću europsku direktivu o radnom vremenu. Generalni tajnik ComECE-a tada je pozvao zastupnike da iskoriste mogućnost da do rasprave dođe na plenumu sredinom prosinca u Strasbourgu, istaknuvši kako je neradna nedjelja ključna za izgradnju europskoga socijalnog modela te ima središnje značenje za mnoštvo europskih radnika i njihove obitelji.
Trenutačno su u Europskom parlamentu u drugom čitanju izmjene direktive o radnom vremenu iz godine 2003. U prijedlozima koje je 22. listopada iznijelo sedam zastupnika iz redova Europske pučke stranke, Stranke europskih socijalista i Saveza liberala i demokrata za Europu ističe se značenje neradne nedjelje za zaštitu zdravlja radnika, budući da ono ovisi i o načinu na koji radnik usklađuje posao i obitelj, socijalne kontakte i osobne interese. Pritom su istaknuli da su izostanci s radnog mjesta i bolovanja češći u poduzećima koja rade nedjeljom te da je nedjelja “logični izbor” za obiteljske aktivnosti budući da su vrtići i škole zatvoreni. Ako Europski parlament smjernicama zaista želi ostvariti proklamirani cilj usklađivanja poslovnoga i obiteljskoga života, morat će uzeti u obzir i neradnu nedjelju, istaknuo je tada Mazurkiewicz.