Đakovo, 18. 10. 2000. (IKA) – U Đakovu je u utorak 17. listopada nastavilo s radom prvo zasjedanje Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske posvećeno evangelizaciji. Drugoga radnog dana zasjedanja obrađivane su četiri teme. O prvoj, “Evangelizacija starijih osoba i bolesnika” uvodno je izlaganje održala vjeroučiteljica s. Ljiljana Radošević, uršulinka. Crkveno je stajalište, predstavljeno u dokumentima, da starije osobe zaslužuju posebnu pažnju zbog njihova iskustva te im je potrebno omogućiti da sudjeluju u različitim oblicima susretanja s ostalim članovima kršćanske zajednice. To je zadaća s kojom se mora suočiti biskupijska i svaka druga zajednica vjernika. Ona ih treba prihvatiti kao subjekt svoga poslanja i naviještanja. Prosuđujući sadašnje stanje na području Đakovačke i Srijemske biskupije s. Ljiljana je zaključila da “u gradu i selu ima obitelji koje s ljubavlju i velikom pažnjom prihvaćaju svoje starije i bolesne članove”, da u nekim župama vjernici sami organiziraju pomoć potrebnima, da pastoralni djelatnici u župama vode duhovnu brigu o bolesnicima… No, pastoralna skrb u bolnicama i domovima umirovljenika vrlo često je nedostatna i necjelovita. S. Radošević iznijela je i niz prijedloga da se skrb za takve osobe podigne na višu razinu: dan bolesnika u svakoj župi, posebni odbor u sklopu pastoralnog vijeća koje će se brinuti za starije i bolesne, stalna evidencija o bolesnicima, redoviti pohodi župnika u bolnicama i domovima, vođenje obrazaca o bolesniku i njegovim željama glede vjerničkih potreba pri njegovu smještanju u bolnicu, osnivanje stacionara i dr. Ta je tema kod članova Sinode, napose liječnika i medicinskih radnika, pobudila veliko zanimanje. Oni su predstavili niz primjera iz vlastitog djelovanja te prijedloga za tu vrstu pastorala. Budući da je već sada u Hrvatskoj svaki treći stanovnik stariji od 60 godina, u idućim će desetljećima glavni pastoral biti usmjeren upravo toj skupini vjernika.
Temu “Evangelizacija #!rubnih#! i #!posebnih#! skupina” izložila je Marija Krivić. Izraz “rubni” odnosi se na vjernike koji vjerski nisu dostatno sazreli, koji su “religiozno rubni”. A izraz “posebne”, specifične skupine, odnosi se na one vjernike koji imaju posebni društveni status, kojima je potreban prilagođen navještaj za vršenje njihova kršćanskog poslanja. To su, primjerice, intelektualci i znanstvenici, vojska i policija, liječnici i djelatnici u zdravstvu, poduzetnici i dr. Prema pristiglim izvješćima na području Đakovačke i Srijemske biskupije nema organiziranog rada s tim vjerničkim skupinama. Predloženo je da se za spomenute skupine što hitnije izradi sustavni program i osigura bar minimalna pastoralna skrb. U radu s tim skupinama, zaključila je, treba svakako “vrednovati i koristiti potencijal i iskustvo katoličkih laičkih pokreta i udruga”.
Treću temu dana “Udruge i pokreti u evangelizaciji” izložio je župnik Stjepan Belobrajdić. Govorio je o pojmu i svrsi vjerničkih društava; iznio je propise crkvenog Zakonika o njihovu osnutku i statusu, o potrebi statuta i naslova vjerničkih udruga i pokreta te o njihovim karizmama i poslanju. Zalažući se za organiziranje udruga i pokreta u pojedinim župnim zajednicama vlč. Belobrajdić je istaknuo: “Promicanje i podržavanje rada udruga i pokreta u pojedinim župnim zajednicama pruža mogućnost nadilaženja nedostataka u redovitom župnom djelovanju. Pokreti i udruge uvijek se javljaju kao reakcija ili kao odgovor na zapostavljenost ili nedostatno razvijen osjećaj za pojedina područja, odnosno dimenzije crkvenog života i u tome smislu znače proročki glas u Crkvi”. Nije propustio upozoriti i na moguće “opasnosti koje vrebaju”: zatvorenost (getoizacija), nedostatna povezanost sa župnom zajednicom, zatvorenost u uski krug istomišljenika i slično. Među brojnim prijedlozima za sinodske zaključke predavač je iznio nekoliko preporuka. Među ostalim da se na župnoj razini župne prostorije otvore susretima i radu udruga i pokreta u župnom pastoralnom vijeću, da se s predstavnicima udruga i pokreta planira njihov doprinos životu župne zajednice i dr. U raspravi koja je uslijedila više je predstavnika udruga i pokreta predstavilo svoj rad i suradnju u župnim zajednicama. Uključivši se u raspravu domaći biskup Marin Srakić je potaknuo sve udruge i pokrete na svjedočenje u svojoj životnoj okolini i ponovio riječi Ivana Pavla II. da su katolički pokreti i udruge “proljeće Crkve”.
Četvrtu temu dana “Evangelizacija i sredstva društvenog priopćivanja” predstavio je župni vikar u Osijeku Ivan Lenić. Istaknuo je novo vrednovanje sredstava društvenog priopćivanja u Crkvi. Svojom ulogom u današnjem svijetu svi su mediji postali izazov Crkvi. On je dao i sažeti sadržaj najnovijih crkvenih dokumenata o javnim glasilima te zaključio da je u radu s tim sredstvima također potrebno pastoralno planiranje. Dajući pregled postojećeg stanja na području biskupije istaknuo je kako je zanimanje za vjerski tisak danas u opadanju a mnoge je, napose one koji su zbog starosti i bolesti vezani uz kuću, obradovao redoviti prijenos mise nedjeljom i blagdanom. U većini gradskih radio-postaja na području Đakovačke i Srijemske biskupije postoje brojni vjerski programi različite kakvoće. I lokalne televizije, uglavnom korektno, izvještavaju o vjerskim događajima. Međutim, osjeća se nedostatak osposobljenih novinara, laika i svećenika za tu vrstu pastoralnog djelovanja. Vlč. Lenić je stoga iznio niz prijedloga o organiziranom, planskom i evangelizacijskom korištenju medija na župnoj, dekanatskoj i biskupijskoj razini koji trebaju ući i u završne sinodske dokumente. U živoj raspravi koja je uslijedila istaknuto je da se za evangelizaciju trebaju koristiti ne samo radio i televizija, već i Internet, elektronska pošta i web-stranice. Istaknuta je također potreba pokretanja biskupijskog mjesečnika ili tjednika.