Atena, 8. 5. 1996. (IKA) – Greka Vlada potvrdila je da i dalje kao glavna vjerska zajednica treba ostati Greka Pravoslavna Crkva, kako je to vea odre?eno grekim Ustavom. “Radi toga neae doai do izmjene grekog Ustava”, istaknuo je greki ministar pravosu?a Evangelos Venizelos nakon susreta s grekim pravoslavnim patrijarhom Serafinom Atenskim.
U sijeenju prošle godine zapoeela je vlada tadašnjeg grekog premijera Andreasa Papandreua preradu grekog Ustava najavljenu poeetkom prosinca 1994, a zbog koje je došlo do velikoga razilaženja izme?u Greke Pravoslavne Crkve i Vlade. Greka PC pružila je jaki otpor, te je, kao nikada do tada, došlo do narušavanja odnosa izme?u Crkve i države. Greka katolieka biskupska konferencija pozdravila je najavljenu preinaku Ustava, jer je tu uvidjela svoju priliku za ostvarivanje gra?anskih prava katolieke manjine. Prava koja su pripadala pravoslavnim Grcima, tako?er, bi se morala priznavati i ostalim vjerskim zajednicama. Me?utim, unutar tih prava postoje elanci koji ogranieavaju djelovanje ostalih vjerskih zajednica u Grekoj, kao i odgoj pripravnika ostalih vjerskih službenika. I nadalje se kritizira, da je autonomija Katolieke Crkve u Grekoj teoretski bila zajameena, ali u praksi je to zakazalo. Kao primjer navodi se potreba odobrenja grekih vlasti za izgradnju crkve. Za izgradnju bogomolje, bilo koje vjerska zajednica, traži se “neobavezno službeno” strueno mišljenje pravoslavnog episkopa te biskupije, koji odlueuje o tome. Oko 45.000, od 10 milijuna Grka, su katolici, a od toga 3.000 pripada rimokatoliekom obredu. K tome treba dodati oko 140.000 doseljenika Filipinaca, Poljaka, Njemaca, Talijana i Francuza, te kaldejskih katolika iz Irana. Slienih neprilika kao i katolici, imaju i muslimani u grekoj pokrajni Trakiji, u eiju lojalnost greka Vlada sumnja.