Zagreb, (IKA) – U sklopu 27. svečanosti Pasionske baštine u petak 23. ožujka u Knjižnici HAZU otvorena je izložba molitvenika iz Mađarske i Gradišća (Austrija) „Novi vinac anđeoski”.
Pozdravljajući okupljene, predsjednik udruge Pasionska baština mr. Jozo Čikeš zahvalio na prigodi da se dio programa može održati i u prostoru HAZU. Posebno pak je riječ zahvale uputio predsjedniku HAZU akademiku Zvonku Kusiću koji je otvorio ovogodišnje svečanosti, te izrazio nadu u nastavak suradnje, poglavito pri ovogodišnjem simpoziju koji će obraditi pasiju na području Gorskoga Kotara i Like.
Dio izložbe koji se odnosi na molitvenike iz Mađarske predstavila je Milica Klaics Tarađija iz Pečuha, koja je i prikupila spomenute izloške. Naglasila je kako su molitvenici tiskani u onim mjestima gdje su obitavali franjevci koji su tamo došli s pukom bježeći pred Turcima ili pak od gladi. Upozorila je da danas ima relativno malo sačuvanih molitvenika, jer je nekada a i još danas običaj da se pokojnika pokapa s njegovim molitvenikom. Također je naglasila kako među izlošcima ima i onih koji se čine skupi, no podsjetila je, kako se znalo dogoditi da jedna kuća ili jedna obitelj ima samo jedan molitvenik.
Nastavljajući se na prethodnicu, akademik Josip Bratulić govorio je o značenju molitvenika u životu običnog čovjeka, te kako nije bilo kuće u kojoj se nije nalazila ta knjiga. U tom se vidu prisjetio i vlastitoga djetinjstva i načina na koji su se u obitelji odnosili prema molitveniku.
„Radi se o svojevrsnom pothvatu koji je Jozo Čikeš sa suradnicima započeo 1991., a koji se razvio u manifestaciju, festival koji traje dva tjedna. Iz Zagreba se proširio i na druge gradove, a ima i međunarodnu suradnju”, rekao je otvarajući izložbu predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić Podsjetio je, kako je samo pokretanje pokazalo kako je do tada bio zanemaren dio hrvatske kulture i identiteta, jer pasionska baština uključuje književnost, slikarstvo, kiparstvo, glazbu što su važni dijelovi europske kulture, pa slijedom toga i hrvatske. K tomu, pasija je trajna inspiracija i nadahnuće za mnoge umjetnike i znanstvenike. Pohvalio je tu manifestaciju, jer „nas ona ne samo vraća u prošlost, već daje priliku za aktivno uključuje u vidu znanstvenih simpozija, ima projekte koji uključuju mlade, a putem natječaja potiče stvaranje suvremenih djela”.
Govoreći pak o ovoj izložbi, posebno se osvrnuo na dio vezan uz Gradišće, te je naglasio kako je izložen izbor starih molitvenika iz 19. stoljeća iz Zbirke gradišćanskohrvatske književne baštine koja se čuva u Knjižnici HAZU. Tijekom 2001. i 2002. dopisni član HAZU prof. dr. Nikola Benčić, jedan od najboljih poznavatelja gradišćanskohrvatske književosti, darovao je Akademiji vrlo vrijednu zbirku hrvatske literature iz Gradišća. Zbirka, uz novije knjige, sadrži i niz starih i rijetkih naslova, objavljenih tijekom 19. i 20. stoljeća i sadrži vrijednu građu koja predstavlja kroniku društvenog, kulturnog i vjerskog života i nasljeđa Hrvata u Gradišću. Zbirka danas broji ukupno 339 bibliografskih jedinica. Eksponate iz fonda Knjižnice HAZU za izložbu odabrala i bibliografske jedinice izradila Tamara Runjak, viša knjižničarka, voditeljica Zbirke starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU.
U glazbenom dijelu sudjelovao je Vokalni ansambl Angeluši.