Vatikan, (IKA) – Irački biskupi započeli su 22. siječnja pohod ad limina u sklopu kojega ih je primio papa Benedikt XVI. Biskupi su Petrovu nasljedniku prikazali nade i trpljenja male crkvene zajednice izmučene ratnim posljedicama. Prije godine 2003., od 25 milijuna stanovnika, od kojih su 95 posto muslimani, kršćana je bilo 800.000. Slijedom iseljavanja, do kojega je došlo zbog teških životnih uvjeta i protukršćanskoga nasilja s ubojstvima, otmicama, zastrašivanjem i napadima na crkve, taj je broj prepolovljen. Kršćani se boje da će svijet zaboraviti Irak, istaknuo je u razgovoru za Radio Vatikan kaldejski nadbiskup Kirkuka Luis Sako. Nažalost, osjećamo se pomalo izolirani i zaboravljeni, dodao je. I kršćani koji su napustili zemlju, a i oni koji su ostali u njoj, čekaju, bez puno nade u budućnost. Žive zabrinuti za svoju djecu, za njihovu budućnost, za svoje domove i posao. Mislim da je red i na Zapadu, na Crkvama, da nam pomognu. Mala smo Crkva, tamo smo već dvije tisuće godina. Polovica je kršćana već napustila zemlju i sada im treba pomoći da se vrate, istaknuo je nadbiskup Sako. Unatoč ogromnim teškoćama, nada kod onih koji su pobjegli i onih koji su ostali u zemlji nije nestala, rekao je pomoćni bagdadski biskup Shlemon Warduni, te dodao kako su potrebni mir i sigurnost, jer bez toga kršćani, i općenito Iračani koji su napustili zemlju, nemaju nikakvih jamstava. Osvrnuvši se potom na činjenicu da je i Crkva bila snažno pogođena napadima na njezine predstavnike, biskup je istaknuo kako ta djela uvijek potresaju i izazivaju žalost. Kada se dogodi ubojstvo nekog svećenika ili biskupa, narod se osjeti jako obeshrabren, napomenuo je biskup. Demokracija se Iraku ne može nametnuti; potreban je odgoj za demokraciju, a to je zadaća onih koji danas nadziru tu zemlju, smatra biskup Warduni.