Loreto, 27. 7. 1999. (IKA) – Nešto više od dvije godine od smrti utemeljiteljice Misionarki ljubavi Majke Terezije, koja je preminula 5. srpnja 1997., u Kalkuti u Indiji 26. srpnja započeo je biskupijski dio postupka za njezinim proglašenjem blaženom. Kao što je poznato, papa Ivan Pavao II. izvanrednom je odlukom skratio razdoblje od pet godina od smrti neke osobe za pokretanjem postupka za njezinim proglašenjem blaženom ili svetom, koliko zahtijevaju postojeće odredbe o proglašenju blaženim ili svetim, kako bi se ubrzao postupak za proglašenjem blaženom Majke Terezije.
Lik Majke Terezije, koja se za života osobito isticala u zauzimanju za uključivanje najsiromašnijih u društvo te njihovo društveno i duhovno uzdizanje, bit će i u središtu pozornosti II. Meetinga o integraciji koje je Udruga “Niti jedno mjesto nije daleko” priredila u Loretu od 24. do 31. srpnja.
Tim povodom loretski nadbiskup Angelo Comastri prisjećao se za Radio Vatikan lika pokojne Majke Terezije.
“Perez de Cuellar na zasjedanju Ujedinjenih naroda predstavio je Majku Tereziju ovim riječima: ‘Predstavljam vam najmoćniju ženu na svijetu. Ona uistinu predstavlja Ujedinjene narode jer je u njezinu srcu trpljenje tolikih ljudi’. Majka Terzija slušala je te riječi u tišini a onda podigla ruku i pokazala u njoj krunicu koju je uvijek nosila sa sobom i rekla: ‘Ja sam samo siromašna žena koja moli. Moleći, Gospodin mi stavlja u srce ljubav kako bih mogla ljubiti siromašne’. Potom, kao što je često činila, upravila je svoj pogled prema nazočnim predstavnicima naroda i rekla odlučnim glasom: ‘Molite i vi i vaše će se srce ispuniti ljubavlju kako biste mogli ljubiti siromašne oko vas’. To je Majka Terezija, To je svjedočanstvo koje nam je Majka Terezija ostavila…”, rekao je nadbiskup Comastri te nastavio: “U svijetu označenom materijalnim probitkom, u svijetu tržišta, u svijetu u kojem se sve mjeri gospodarskim pokazateljima Majka Terezija se predstavljala kao siromašna žena, žena koja izabire život služenja najsiromašnijima među siromašnima, onima koje nitko ne želi. Taj izbor bio je u potpunoj suprotnosti sa suvremenom kulturom. Suvremena kultura se osjetila ranjenom no nakon što je ranjena na neki se način osjetila izazvanom od Majke Terezije te su se srca tolikih ljudi otvorila svjedočenju te žene. Majka Terezija predstavljala je Evanđelje ‘sine glossa’, kao sv. Franjo Asiški, te je pokazala da i u dvadesetom stoljeću Evanđelje djeluje, Evanđelje pogađa, Evanđelje daje smisao životu”, rekao je loretski nadbiskup.
Govoreći o opasnosti da javna glasila Majku Tereziju pretvore u neku međunarodnu zvijezdu, da se njezin lik na neki način i obeščasti nadbiskup kaže da taj rizik postoji, jer su današnji ljudi spremni sve obeščastiti te ispričao jedan događaj iz života Majke Terezije. “Jednom prilikom bio sam s njezinim redovnicama koje su, razgovarajući s Majkom Terezijom, povjerile joj: ‘Majko, neki kritiziraju što ste primili princezu Dianu’. Majka Terezija na to je zagonetno odgovorila: ‘Ne, gledajte, ja nikada nisam primila princezu Dianu’. Ostadosmo začuđeni jer ju je bila primila upravo nekoliko mjeseci prije toga: Tada joj rekosmo: ‘Majko što to govorite?’, a ona odgovori: ‘Govorim istinu. Nikada nisam primila princezu Dianu, primila sam nesretnu Dianu’. Dakle javna glasila koriste je kako žele, ipak Majka Terezija ide naprijed mirna i ozbiljna. Uvijek se odlikovala snažnom kršćanskom osobnošću koja u određenoj točci nadvladava sve instrumentalizacije”, rekao je nadbiskup.