Vatikan, (IKA) – Isus je išao pred njima. I u ovom času Isus ide pred nama. On je uvijek ispred nas; prethodi nam i otvara nam put. Ovo je naše pouzdanje i naša radost: biti njegovim učenicima, biti s njime; koračati za njim, slijediti ga, istaknuo je 22. veljače papa Franjo na početku homilije na svečanom javnom konzistoriju u bazilici Sv. Petra, na kojemu je u Kardinalski zbor uvrstio 19 novih kardinala. U slavlju je, na poziv pape Franje, sudjelovao i umirovljeni papa Benedikt XVI., izvijestio je Radio Vatikan
Kada smo u Sikstinskoj kapeli s kardinalima slavili prvu misu, hoditi ili ići bila je prva riječ koju nam je Gospodin predložio. Danas se ta riječ vraća, ali ovaj puta kao čin i djelovanje Isusovo koje traje: Isus je išao… Ovo nas u evanđeljima pogađa: Isus mnogo hodi (ide), poučavajući na tom putu svoje učenike. To je važno, jer Isus nije došao poučavati nas filozofiji ili ideologiji, nego putu, putu koji nam je prevaliti u zajedništvu s njim, a put se upoznaje prevaljujući ga i hodeći njime. Da, draga braćo, naša je radost – hoditi s Isusom, rekao je Papa.
I to nije lako niti udobno, jer put koji bira Isus, put je križa. Dok su na putu, On svojim učenicima govori o onome što će mu se dogoditi u Jeruzalemu: naviješta svoju muku, smrt i uskrsnuće. Učenici su time zaprepašteni i prestrašeni. Zaprepašteni su jer za njih je uzići u Jeruzalem značilo sudjelovati u Mesijinu trijumfu; u njegovoj pobjedi, što se nešto kasnije vidi iz Jakovljeve i Ivanove molbe; a prestrašeni su jer bi se – ono što je Isus imao podnijeti – i njima moglo dogoditi. Za razliku ondašnjih učenika, mi znamo da je Isus pobijedio i utoliko se ne trebamo bojati križa; štoviše, u križu je naša nada, kazao je Papa.
Ipak, i mi smo ljudi; grešni i izloženi napasti misliti na ljudski, a ne na božanski način. A koja je posljedica svjetovnoga gledanja i razmišljanja? Evanđelje nam kaže: Ostala se desetorica počeše gnjeviti na Jakova i Ivana. Ako prevlada mentalitet svijeta, podvuku se također rivalstvo, zavisti i podjele. Dakle, riječ koju nam Gospodin danas upravlja, čisti nas iznutra, rasvjetljuje našu savjest i pomaže nam da se potpuno uskladimo s Isusom te da to učinimo zajednički u trenutku kad se Kardinalski zbor proširuje u svojim novim članovima, istaknuo je papa Franjo.
Isus ih tada dozva k sebi (Usp Mk 10,42), drugi je Gospodinov čin. Tijekom putovanja vidio je da treba govoriti s Dvanaestoricom, zaustavi se i pozva ih k sebi. Braćo, dopustimo da nas Gospodin Isus pozove k sebi! Dopustimo da nas okupi i slušajmo ga s radošću zajedničkog prihvaćanja njegove Riječi; da dopustimo da nas Ona i Duh Sveti pouče, kako bismo oko Njega uvijek sve više postajali jedno srce i jedna duša. Dok smo ovako okupljeni, pozvani k našem jedinom Učitelju, reći ću vam što je Crkvi potrebno: potrebni ste joj vi i vaša suradnja; prije i samoga vašega zajedništva sa mnom i međusobnoga zajedništva. Crkva je potrebna vaše hrabrosti i naviještanja Evanđelja u svakoj prigodi; bilo zgodnoj, bilo nezgodnoj te da posvjedočite za istinu, poručio je Sveti Otac.
Crkva treba vašu molitvu, kako bi Stado dobro napredovalo na putu Kristovu; molitvu – ne zaboravimo to – koja s navještajem Riječi spada na prvu zadaću biskupa. Crkva u ovom trenutku boli i patnje tolikih zemalja, posebno treba vaše suosjećanje. Izrazimo svoju duhovnu blizinu crkvenim zajednicama i svim kršćanima koji podnose diskriminacije i progonstva. Imamo se boriti protiv svake diskriminacije! Crkva treba našu molitvu za njih kako bi bili snažni u vjeri i znali na zlo uzvratiti dobrom. Ova se naša molitva proteže na svaku osobu koja trpi nepravdu zbog svojih vjerskih uvjerenja, istaknuo je Papa.
Crkva nas treba kao ljude mira koji svojim djelovanjem, željama i molitvom, tvorimo mir; mirotvorci: stoga zazovimo mir i pomirenje na narode koji u ovim vremenima kušaju nasilje, isključenost i rat. Hvala vam predraga braćo! Hodimo zajedno za Gospodinom i dopustimo mu da nas uvijek okuplja bliže Sebi, unutar vjernoga Božjeg naroda, u svetoj majci Crkvi, pozvao je Papa na kraju homilije.
Novih 19 kardinala dolazi iz 12 zemalja s četiri kontinenata, među njima 16 aktivnih i tri umirovljena nad/biskupa. Od 16 aktivnih četvorica su kurijalni a dvanaestorica rezidencijalni. Novi kardinali su: državni tajnik Pietro Parolin; glavni tajnik Biskupske sinode Lorenzo Baldisseri; pročelnik Kongregacije za nauk vjere Gerhard Ludwig Mueller; pročelnik Kongregacije za kler Beniamino Stella; westminsterski nadbiskup Vincent Nichols, mons. Leopoldo Jose Brenes Solorzano, nadbiskup Manague u Nikaragvi; mons. Gerald Cyprien Lacroix, nadbiskup Quebeca u Kanadi, mons. Jean-Pierre Kutwa, nadbiskup Abidjana u Obali Bjelokosti; mons. Orani Joao Tempesta, nadbiskup Rio de Janeira u Brazilu, mons. Gualtiero Bassetti, nadbiskup Perugie u Italiji; mons. Mario Aurelio Poli, nadbiskup Buenos Airesa u Argentini; mons. Andrew Yeom Soo jung, nadbiskup Seoula u Južnoj Koreji; mons. Ricardo Ezzati Andrello, S.D.B., nadbiskup Santiaga del Cile u Čileu; mons. Philippe Nakellentuba Ouedraogo, nadbiskup Ouagadougoua u Burkini Faso; mons. Orlando B. Quevedo, nadbiskup Cotabata na Filipinima i mons. Chibly Langlois, biskup Les Cayesa na Haitiju. Među umirovljenima su mons. Loris Francesco Capovilla, naslovni nadbiskup Mesembrie, koji zbog zdravstvenih razloga nije bio nazočan slavlju; mons. Fernando Sebastian Aguilar, nadbiskup Pamplone i mons. Kelvin Edward Felix, nadbiskup Castriesa na Antilima.
Kardinalski zbor sada ima 218 članova, od kojih 122 izbornika; njih 61 iz Europe, 19 iz Latinske Amerike, 15 iz SAD-a i Kanade, po 13 iz Afrike i Azije i jedan iz Oceanije.

.