Komiža, (IKA) – U Komiži na otoku Visu održano je dvodnevno događanje povodom 10. obljetnice smrti Željka Mardešića (1933. – 2006.), uglednog katoličkog laika i plodnog mislioca iz pokoncilskog razdoblja u Hrvatskoj, poticatelja dijaloga i praštanja, mirotvorstva i koncilskog kršćanstva. U toj je prigodi u utorak 5. srpnja na terasi kaštela “Komuna” upriličena “Večer u spomen Željka Mardešića” kao mali doprinos upoznavanju za većinu njegovih sumještana nepoznatog djelovanja Željka Mardešića. Budući da je Mardešić rado isticao Komižu kao ishodište svoga životnog hoda, a u njoj je cjelovito proveo razdoblje osnovne škole, dolično je da upravo u njoj njegovi sumještani dobiju priliku upoznati njegove interese i prosudbe u kojima se kriju odgovori i na sadašnja pitanja te male otočne zajednice.
Pozdravljajući nazočne, a nadasve članove obitelji Mardešić, komiški župnik don Ivica Huljev istaknuo je činjenicu Mardešićevih korijena, jer su u njemu krvnim vezama povezana tri otoka Hvarske biskupije. Prije središnjeg dijela večeri, naslanjajući se na osobno iskustvo susretanja s Mardešićem i njegovim tekstovima, kratko se nazočnima obratio dr. fra Ivan Šarčević, polazeći od bosansko-hercegovačkog društvenog i vjerskog konteksta.
Glavni dio večeri bio je ispunjen izlaganjem prof. dr. don Tončija Matulića, dekana KBF-a u Zagrebu, kojim je nazočnima predstavio Željka i njegovo djelovanje. Poznajući Željka osobno, ali i ponirući u sadržaj njegovih tekstova, naveo je da se Mardešićev život može podijeliti u dva dijela: razdoblje prije i razdoblje poslije Drugoga vatikanskog koncila. Pored brojnih biografskih podataka, nadasve onih koji daju presjek njegova intelektualnog i vjerničkog života, Matulić je istaknuo da je Drugi vatikanski koncil, događaj od presudnog značenja za Crkvu, ujedno bio i prekretnica u Mardešićevu životu. Koncil mu je omogućio svojevrsno oslobođenje pa je s pravom govorio o obraćenju na koncilsko kršćanstvo kao prioritet cijele Crkve, što je ostalo prepoznatljivo sve do njegove smrti.
Sutradan je u prijepodnevnim satima u gradskim prostorijama kulturnog centra “Ivan Vitić” održan tematski kolokvij “Katolicizam Željka Mardešića”. Taj je dio dvodnevnoga događanja predložen i prihvaćen na Prezbiterskom vijeću Hvarske biskupije kao svojevrsni studijski dan namijenjen ponajprije svećenicima spomenute biskupije. Moderator kolokvija, koji je bio otvoren svima zainteresiranima, bio je fra Božo Vuleta, poznavatelj osobe i djela Željka Mardešića, a sudionici su bili dr. fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, dr. fra Ante Vučković, profesor na KBF-u u Splitu, i prof. dr. don Tonči Matulić, dekan KBF-a u Zagrebu. Nakon župnikove riječi, riječ pozdrava uputila je i komiška gradonačelnica Tonka Ivčević, koja je pročitala dio teksta izgovorenog kad je Grad Komiža dodijelio Željku Mardešiću nagradu za životno djelo. Tijekom trosatnog kolokvija iznesene su glavne niti Mardešićeva djela, ukazano je na njegove preokupacije, a kroz nekoliko je izjava vidljivo nastojanje sugovornika da se promisli kakav bi bio njegov osvrt na sadašnju situaciju, kao i kroz desetljeće od njegove smrti. Stoga je taj skup iznio na površinu njegovu neumornost u ukazivanju na razumijevanje sekularizacije, katolicizma, politike i političnosti, suvremenosti, kršćanstva kao osobne odluke, obraćenja, dobrote i dijaloga Crkve sa suvremenim svijetom, te njezino tumačenje u kontekstu suvremenih zbivanja, posebno u hrvatskom društvu nakon Domovinskog rata. Zaključno se može reći da je dovođenje Željka Mardešića u središte toga kolokvija predstavilo Mardešića kao čovjeka i vjernika duboke eklezijalne vjere, dalo uvid u pitanja glede Crkve i društva s kojima se on bavio te otvorilo perspektive glede jednog i drugog kroz njegove preokupacije. Završavajući kolokvij, fra Božo Vuleta zahvalio je svima koji su pomogli u ostvarivanju kolokvija, članovima Prezbiterskog vijeća, župniku i hvarskom biskupu na prihvaćanju vrijednog nastojanja upoznavanja s bogatom ostavštinom Željka Mardešića na biskupijskoj razini.
Sudionici su se složili da je Mardešićev rad neiscrpno vrelo nadahnuća za sadašnji trenutak Crkve i društva te da bi na način njegove otvorenosti i dijaloške spremnosti češće trebalo održavati takva okupljanja. Uz obljetnicu u izdanju komiške župe priređena je spomen-knjižica kao mali prilog upoznavanju šire javnosti s Mardešićem i motivima njegova ljudskog, vjerničkog i znanstvenog rada i sazrijevanja.

.