U KORIZMI DJELATNO ODGOVORIMO NA NESEBIČNOST BOŽJE LJUBAVI

1. Opća audijencija na današnju Čistu srijedu u znaku je posebnog duha molitve, razmišljanja i pokore. Zajedno sa cijelom Crkvom, započinjemo četrdesetodnevni hod u pripravi za Uskrs jednostavnim znakom posipanja pepelom, praćenog Kristovim pozivom: “Obratite se i vjerujte evanđelju!” (usp. Mk 1,15). Svakom se ljudskom biću tako doziva u pamet njegovo grešno stanje, kao i potreba pokore i obraćenja.
Kršćanska nas vjera podsjeća da je taj žurni poziv da odbacimo zlo i činimo dobro dar od Boga, od kojeg dolazi svako dobro za čovjekov život. Sve potječe od nesebične inicijative Boga, koji nas je stvorio za radost i koji sve upravlja prema istinskom dobru. On svojom milošću pretječe našu želju za obraćenjem i prati naša nastojanja prema punom pristanku uz njegovu spasenjsku volju.

2. U ovogodišnjoj poruci za korizmu, koja je objavljena prije nekoliko dana, želio sam cijelom katoličkom svijetu ukazati na temu nesebičnosti Božjeg zahvata u našem životu, što je bitna sastavnica koja se provlači kroz cijelu biblijsku objavu. Korizma je “providonosna prilika za obraćenje”, upravo stoga jer nam “pomaže razmatrati to divno otajstvo ljubavi”, u čijem svjetlu Isus upozorava: “Besplatno primiste, besplatno dajte!” (Mt 10,8). Korizmeni se hod tako predstavlja u svojoj najdubljoj stvarnosti kao “povratak korijenima naše vjere, jer, razmišljajući o daru neizmjerne milosti koji je Otkupljenje, uviđamo kako nam je sve dano po božanskom zahvatu” (Poruka za korizmu, br. 1: u: L’Osservatore Romano, 6. veljače 2002., str. 5).
Apostol Pavao prodornim i aktualnim riječima izražava nesebičnost milosti Boga, koji nas je pomirio sa sobom po ljubavi. On, doista, podsjeća da “jedva bi tko za pravedna umro; možda bi se za dobra tko i odvažio umrijeti. A Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije” (Rim 5,7-8). Taj Bog koji nas je u svojoj beskrajnoj ljubavi stvorio, i koji nas je također po ljubavi odredio za puno zajedništvo sa sobom, očekuje od nas isto tako velikodušan, slobodan i svjestan odgovor.

3. Hod obraćenja, koji danas započinjemo s pouzdanjem, sav pripada tome izvornom kontekstu ljubavi i nesebičnosti. Ne čine li možda milostinja i djela ljubavi, na koje smo pozvani osobito u ovom pokorničkom vremenu, odgovor na nesebičnost božanske milosti? Ako smo nesebično primili, nesebično moramo i dati (usp. Mt 10,8).
Današnje društvo ima duboku potrebu da iznova otkrije nesebičnost, osobito zato što se čini da u našem svijetu često pobjeđuje logika koja je isključivo označena težnjom za profitom i zaradom pod svaku cijenu. Pred raširenim osjećajem da svakim odabirom i gestom dominira logika tržišne kupoprodaje te da pobjeđuje zakon što je moguće veće dobiti, kršćanska vjera ponovno predlaže ideal nesebičnosti, utemeljen na svjesnoj slobodi osoba, nadahnutih istinskom ljubavlju.
Povjeravamo ovih četrdeset dana intenzivne molitve i pokore Djevici Mariji, “Majci ljubavi”. Neka nas ona prati i vodi da dostojno slavimo veliko otajstvo Kristova Uskrsa, najuzvišenije nesebične i milosrdne ljubavi nebeskog Oca.
Svima sretna korizma!