Istina je prava novost.

U LIPNJU TEKST "TREĆE FATIMSKE TAJNE"

Predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger upozorio je na "moguće precjenjivanje" "treće fatimske tajne". Rimski dnevnik "La Repubblica" prenio je 19. svibnja kardinalovo pojašnjenje kako "to može biti pomoć molitvi, no kršćanin ne mora vjerovati u objave takve vrste, one nisu vjerska dogma".

Vatikan, 20. 5. 2000. (IKA) – Predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger upozorio je na “moguće precjenjivanje” “treće fatimske tajne”. Rimski dnevnik “La Repubblica” prenio je 19. svibnja kardinalovo pojašnjenje kako “to može biti pomoć molitvi, no kršćanin ne mora vjerovati u objave takve vrste, one nisu vjerska dogma”. Kardinal nadalje navodi kako treći dio fatimske poruke ne nudi zapravo nikakve senzacionalne novosti od onih koje su već poznate. Također je najavio kako će njegova Kongregacija tekst “treće fatimske tajne” s odgovarajućim komentarom vjerojatno objaviti sredinom lipnja i to ne u sklopu liturgijskog slavlja već konferencije za novinare.
Moguću Papinu ostavku kardinal Ratzinger u istom je intervjuu ocijenio nezamislivom, ističući kako je Ivan Pavao II. usprkos fizičke krhkosti u stanju vršiti svoju službu. Svojim opsežnim programom u Svetoj godini Sveti je Otac pokazao koliko je i fizički i duhovno nazočan, a upravo je u svojim godinama i u svojoj bolesti još veći, i predstavlja istinski glas vjere, kršćanstva i ljubavi prema bližnjima, smatra kardinal Ratzinger. Dodao je kako je Papa i otkrivanjem trećeg dijela fatimske poruke svijetu pokazao svoju neizmjernu srčanost.
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano najavio je 13. svibnja u Portugalu, na kraju mise proglašenja blaženim Francisca i Jacinte Marto, kako će Kongregacija za nauk vjere objaviti tekst dijela treće fatimske poruke s odgovarajućim komentarom, a već su iz njegovih riječi komentatori zaključili kako je Sveta Stolica oprezna u dodjeljivanju teološkog ranga tih poruka. On je, naime, istaknuo kako se fatimske poruke mogu čitati samo simbolički, a prije svega se odnose na borbu ateističkih sistema protiv Crkve i patnje svjedoka vjere u dvadesetom stoljeću. Po svojoj se literarnoj formi mogu usporediti s viđenjima Novog zavjeta, u kojima su tadašnji progoni kršćana također opisani simboličkim ukazanjima.