Lisabon, (IKA) – Tijekom 103. svjetskog esperantskog kongresa, koji je od 28. srpnja do 4. kolovoza održan u Lisabonu, predstavljena su i dva izdanja Hrvatskoga esperantskog saveza. U sklopu programa „Dan knjige” predstavljen je prvi molitvenik sv. Antunu na esperantu. U molitveniku su objavljene zagovorne molitve, te pobožnost Trinaest utoraka u prijevodu Antonia De Salva iz Rima. U molitveniku je objavljen i „Križni put sa sv. Antunom” koji je sastavio nekadašnji provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Ilija Miškić, a na esperanto prevela Marija Belošević, koja je i autorica fotografija. Izdanje je realizirano u suradnji Saveza i Međunarodne udruge katoličkih esperantista, te njezine hrvatske sekcije, a u povodu kongresa, kao i 800. obljetnice svećeničkog ređenja sv. Antuna.
U uvodniku fra Ivan Bradarić, OFMConv., među ostalim je napisao kako je Svečeva riječ bila živa, jer je njegov životni primjer bio živ i svima putokaz do Boga. Velik je sveti Antun, ne samo jer je drugima pomagao, druge blagoslivljao, nego jer je i druge blagoslivljati učio. Zbog toga su nastale predivne pjesme, njemu u čast ispjevane, razni zazivi i molitve, kao svjedočanstvo o uslišanju, ali i kao poticaj svima da nikada ne gube nadu u Božje milosrđe i njegovu svemoć, koje i nakon njegove smrti i brzog proglašenja svetim, pobožni puk neprestano upućuje ovom miljeniku Božjem. Zbog toga i naši zazivi u raznim potrebama, u svim životnim potrebama, jer ih je sve iskusio i sam svetac. Do dana današnjega ne prestaje uspomena na sveca iz Padove jer je očito kakve ga zasluge uzvisiše pred Bogom. Evo nam veličanstvenoga trenutka kada se iste te riječi koje je izrekao sv. Antun ili su o njemu drugi rekli, kao i brojnih molitava i pjesama upućenih Svecu svega svijeta prvi puta i na jeziku esperanto. Sveče, koji si blagoslivljati učio, pouči i nas da rastemo u kreposti pred Bogom. Daj nam da jezikom esperanto skupa s tobom slavimo Boga, napisao je o. Bradarić.
Uz Europsku godinu kulturne baštine, Savez je na esperantu objavio prvo pjevanje „Judite” Marka Marulića u prijevodu Lucije Borčić (1921.-2015.). Lucija Borčić bila je hrvatska ponajbolja prevoditeljica na esperanto, za koju se može reći da ima i jedan od najopsežnijih prevoditeljskih opusa uopće od djela Marulića, Zoranića, Hektorovića do današnjih suvremenika. Na kongresu je predstavljen i Borčićin prijevod „Šibenske molitve”.
Tijekom kongresa predavanje „Esperanto – most između kultura” održala je tajnica Saveza Marija Belošević. Posebno je ukazala na prvi prijevod nekoga hrvatskog djela na kineski i to upravo zahvaljujući esperantu. Riječ je o prijevodu „Alkara” koji je na esperanto preveden 1926., a na kineski jezik 1936. godine.
Također je podsjetila na četiri antologije u izdanju Saveza. Uz Europsku godinu kulturne baštine predstavila je „skriveno blago” Šibenskog samostana sv. Frane gdje se čuva spomenuta „Šibenska molitva”. Predavanje je bilo popraćeno i foto-izložbom hrvatske kulturne baštine na UNESCO-ovim listama