Vatikan, 14. 8. 2001. (IKA) – U medicini nije dozvoljeno sve što je izvedivo, upozorio je papa Ivan Pavao II. u svojoj poruci za predstojeći X. Svjetski dan bolesnika, predstavljenoj jučer u Tiskovnom uredu Svete Stolice.
U svom zauzimanju za bolesne i one koji trpe Crkvu vodi svijest o ljudskoj osobi stvorenoj na sliku i priliku Božju, s neotuđivim pravima. Crkva mora budno bdjeti nad pokušajima povrede ili prekida života čiji smo čuvari, a ne vlasnici. Stoga je čvrsto uvjerena da nije sve što je tehnički moguće ujedno i moralno prihvatljivo. Nasuprot ogromnoga znanstvenog napretka u medicini stoji to veća odgovornost prema životu, koji je prema crkvenom nauku u svim svojim razvojnim stupnjevima uvijek dar Božji, poručuje Papa.
Sveti je Otac u svojoj poruci također pohvalio nastojanja medicine za izlječenjem i da ublaživanjem patnje bolesnima. No, trpljenje ostaje temeljna činjenica ljudskog života i ni istraživanje ni terapija ne mogu u potpunosti protumačiti ni pobijediti patnju, koju valja promatrati pod nadnaravnim vidikom.
Razne su religije uvijek nastojale odgovoriti na značenje boli. Kršćanski je odgovor Bog dao čovjeku u Križu Isusa Krista. Stoga nas vjera uči da tražimo posljednje značenje patnje u Kristovoj muci, smrti i uskrsnuću. Kršćanski odgovor na trpljenje nije nikada pasivan, ističe Papa. Crkva stoga ide ususret bolesnicima i patnicima nudeći im utjehu i nadu motiviranu sućuti i skrbi te velikodušnim služenjem.
Tema razmišljanja za idući Svjetski dan je Isus koji je došao da imamo život u punini. To znači opredijeliti se za kulturu života i njegovu obranu od začeća do prirodne smrti. Na taj X. Svjetski dan bolesnika molit će se za patnike i nemoćne u svijesti otajstvene naravi boli i uloge u nacrtu Božje ljubavi za svakog pojedinca. Nakon toga će se razmišljati i o kršćanskom odgovoru na ljudsku patnju te o ulozi kršćanskih zdravstvenih ustanova i njihovih djelatnika.
X. Svjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače 2002., a središnja je proslava u Svetištu zdravlja u gradiću Vailankanny u južnoj Indiji, poznatom po marijanskim hodočašćima. Smješteno na obali Bengalskog zaljeva naziva ga se i Istočni Lurd i pohađaju ga milijuni vjernika, među njima i nekršćani, osobito hindusi, koji u Gospi vide brižnu Majku punu milosrđa prema patničkom čovječanstvu. (i08223sd/rv)