Na župnu svetkovinu u Novom Selu proslavljena 110. obljetnica postojanja župe

Misu je predslavio kanonik i arhiđakon Plehanskog arhiđakonata, domaći župnik mons. Bosiljko Rajić.

Mons. Rajić u propovijedi je svojim župljanima posvijestio da je poseban privilegij i milost biti pod zaštitom svevišnjeg, svemoćnog, milosrdnog i dobroga Boga koji se ponajprije očituje u Isusu Kristu, u Srcu Isusovu. Naglasivši koliko je duga povijest župne zajednice kroz koju su prošle brojne generacije vjernika pohađajući školu Presvetog Srca Isusova, ustvrdio je da su kroz svoje dolaske u crkvu, razne susrete i pobožnosti stjecali iskustvo vjere i prenosili ju budućim naraštajima.

Upozorio je da se vjeru bez iskustva i njezina življenja u stvarnosti ne može prenositi drugima. Podsjetivši da postoji kultura vjere i religioznosti koja uči da se ne čini zlo nego uvijek dobro i plemenito, pojasnio je da pohađati školu Srca Isusova podrazumijeva čišćenje srca.

„Slavimo danas Srce Isusovo, uzor u našem životu. Pohađajući tu školu stječemo iskustvo vjere. Mnogo je ova župa kroz svoju dugu povijest prošla nevolja, vjernici propatili, dali živote za svoju vjeru i naciju, ali držala ih je vjera koju su prenosili svojim naraštajima i od koje mi danas živimo“, rekao je, uz ostalo, mons. Rajić.

Zahvalio je okupljenima što su za tu prigodu unatoč protuepidemijskim mjerama došli u svoju župu iz raznih krajeva svijeta u koje su izbjegli za vrijeme Domovinskog rata. Posvjestivši im da je njima mnogo teže svjedočiti svoju vjeru, nego je to bilo njihovim predcima, potaknuo ih je da se bore, ohrabrio ih da ustraju u vjeri te da istinske vrednote prenose svojoj djeci.

„Nemojmo prestajati pohađati školu Srca Isusova, nemojmo prestajati stjecati iskustvo u svojoj vjeri. Pozvani smo svakodnevno prakticirati svoju vjeru i kao takvu prenositi mladim naraštajima onako kako su je nama prenosili naši preci“, poručio je na kraju propovijedi mons. Rajić.

Zagovornom molitvom na kraju slavlja župnik je sve nazočne posvetio Presvetom Srcu Isusovu.

Misu su suslavili derventski dekan fra Ivan Marić, plehanski gvardijan fra Anto Tomas, umirovljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije domaći sin vlč. Božo Odobašić, te župnici susjednih župa vlč. Ivan Tolj (Sijekovac Gornja Močila) i vlč. Antonio Čutura (Kolibe i Bosanski Brod). Pjevanjem je predvodio trajni đakon Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Robert Čabraja.

Među više od stotine vjernika bili su i predstavnici društveno-političkih vlasti na čelu s dopredsjednikom entiteta Republika Srpska Josipom Jerkovićem.

Slavlje je zajedničkim objedom, uz pjesmu, šargiju i violinu nastavljeno u župnoj dvorani.

Bio je to veliki događaj za tu povratničku župu i selo koje je do Domovinskog rata 1991. bilo najveće u bosanskobrodskoj općini. Prema popisu stanovništva, 1991. imalo je 2953 stanovnika od kojih 2771 Hrvata i katolika. U školi je znalo biti upisano oko 800 učenika, koji su redovno pohađali vjeronauk. Danas ondje živi manje od 50, uglavnom starijih, župljana.

Župa je odredbom prvog vrhbosanskog nadbiskupa sluge Božjega Josipa Stadlera osnovana 12. veljače 1911. Prva crkva posvećena 1939. do temelja je porušena u Domovinskom ratu 1992. godine. Gradnja nove crkve po uzoru na staru, po projektu Jure Pranjića započela je 2000. za župnikovanja vlč. Ante Stjepića. Uz pomoć domaćih župljana i brojnih donatora crkva je dovršena 2006., kada ju je 23. srpnja blagoslovio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Za župnikovanja Ante Trgovčevića, koji je u župu došao 2009. 2011. godine proslavljena je 100. obljetnica postojanja župe. On je uz pomoć novoselskih iseljenika iz Australije podignuo novi kameni oltar i ambon, nabavio nove hrastove klupe te je započela izgradnja vitraža na crkvi. Od 2017. do 2021. na službi župnika bio je vlč. Slaviša Stavnjak koji je pokrenuo akciju obnove župne infrastrukture te su u vrijeme njegove službe dovršeni vitraži te restaurirani kipovi Srca Isusova i Srca Marijina, a 2019. kardinal Puljić je posvetio crkvu. Novoseljani su 2016. u župnom dvorištu podignuli spomen-obilježje za 37 branitelja i 20 civila poginulih u Domovinskom ratu.