Osijek, (IKA) – Okruglim stolom “Europski duh” posvećenim duhovnom okružju i kršćanskim vrijednostima u Europi, na kojem su govorili dr. Bojan Žalec i dr. Boris Havel, u nedjelju 2. lipnja zatvoren je u Osijeku 6. tjedan kršćanske kulture. Predsjednik Udruge katoličkih intelektualaca mr. Mladen Milić zahvalio je uime organizatora sudionicima manifestacije, koja se uz geslo sv. Augustina “Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u Tebi” održavala u Osijeku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu od 26. svibnja do 2. lipnja, napose glavnomu pokrovitelju Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, sponzorima (gradovima i mjestima domaćinima, Kršćanskoj sadašnjosti i Glasu Koncila, Institutu Ivo Pilar) te zahvalno pohvalio medijske pokrovitelje Glas Slavonije i Slavonski radio.
Posljednjeg dana programa u Osijeku uime organizatora UKI-ja goste je u foajeu osječkog HNK pozdravio i predstavio profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku dr. Damir Hasenay, iznoseći impozantne znanstvene biografije spomenutih međunarodno potvrđenih stručnjaka. Filozof i znanstveni savjetnik Bojan Žalec, koji radi na Teološkom fakultetu u Ljubljani, govoreći o demokraciji u Europi istaknuo je da multikulturalizam pokazuje koliko je kršćanstvo bitno za Europu i njezin procvat, dok je istodobno “svaka kultura sama po sebi dobra i trebamo ju podržavati, razvijati, a ne reći sve je jednako”. Filozofskom liberalizmu čija je središnja vrijednost sloboda pojedine osobe i kršćanski princip u zapovjedi “Ljubi bližnjeg svoga”, Žalec je suprotstavio komunitarizam. Govoreći o značaju religije, kristofobiju je definirao kao oblik “tjeskobe pred dobrim, tjeskobe pred Bogom”, kazavši: “Religija je pitanje hrvatskog nacionalnog interesa. Nema općeg dobra bez vrijednosti, bez nadilaženja egoističnih interesa. Vjera je oslobođenje od egoizma. U tome je bitna obitelj u kojoj se čovjek ostvaruje fizički, zatim narod. Pravu religiju zanima duhovno motrište čovjeka. Samo religija ima univerzalni potencijal… Iz iskustva u Europskoj uniji vidljivo je da mi trebamo razvijene sredine, npr. Švedsku, da vuku naprijed, a dobro u EU je da nas spasi od vlastitih mana i ekonomske propasti. Treba podržati poduzetnike koji stvaraju aktivnost i znaju prodrijeti na globalna tržišta. Nisam neoliberal, prije personalist koji razmišlja konkretno”, rekao je Žalec.
Usporedna iskustva života u Švedskoj i Hrvatskoj u promišljanju o Hrvatskoj i EU iznio je povjesničar, politolog i stručnjak za međunarodne odnose zaposlen u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u Zagrebu dr. Boris Havel, uvodno rekavši kako nema crno-bijele slike, već svaka ideologija i proces imaju pozitivne i negativne strane. “EU ima mnogo pozitivnih strana i postignuća kao što su demokracija, ljudska i manjinska prava, kultura dijaloga, uvažavanje različitosti, razni vidovi socijalne pomoći. No, postoje i određeni svjetonazori. Sekularni humanizam je čovjekov pokušaj da svoje probleme riješi neovisno o Bogu, to je pokušaj građenja babilonske kule… EU ima četiri slobode, 4000 fondova i okov – ambiciju postavljanja monopola na svjetonazor, što je papa Benedikt XVI. nazvao diktaturom relativizma. EU nudi alternative kršćanskim vrijednostima; kao alternativu obitelji nudi druge obitelji; nadnacionalni kozmopolitizam… Dio političara u EU ima ambiciju institucionalizirati sekularni humanizam. Ideja savršenog društva je ideja vodilja Europe”, istaknuo je Havel. Istaknuo je kako je Hrvatska zemlja tradicionalnih kršćanskih vrijednosti koje su obranjene u okolnostima represije te je na retoričko pitanje: jesmo li spremni ubuduće braniti kršćanske ideale, odgovorio niječno. Navodeći švedski primjer, zemlje koja je početkom 20. stoljeća poslala najviše misionara u svijet, a 70-ih godina 20. stoljeća posve je dekršćanizirana i postala najsekularnija, Havel je rekao da je tu ideologiju, na koju je Crkvu 80-ih godina gledala blagonaklono, zapravo održalo obrazovanje, mediji i pravosuđe kroz zakonodavstvo.
“Dužnost kršćanskoga intelektualca je ne (do)pustiti da ga impresionira učinkoviti gospodarski program, nego očuvanje i obrana kršćanstva – temelja svega. Osobita mu je dužnost ukazati na zlonamjerne teorijske postavke s kojima se susrećemo u medijima, svjedočeći da je jedino u kršćanstvu Spasitelj prava dubina čovjekove ljudskosti. Malo je onih koji u Hrvatskoj promiču kršćanske vrijednosti. Udruga katoličkih intelektualaca, čijim sam pothvatom TKK impesioniran, je među malobrojnima. Takvih udruga treba biti više u Hrvatskoj”, zaključio je Havel. Govornici su istaknuli da je za kršćanstvo bitan pravi odgoj.