Pag/Zadar, 31. 3. 2001. (IKA) – U organizaciji Matice hrvatske, Nadžupnog ureda i Srednje škole “Bartol Kašić” u zbornoj crkvi Sv. Marije u Pagu, u petak 30. ožujka, na dan grada Paga, svečano je predstavljen je prvotisak Biblije najznamenitijeg Pažanina, isusovca Bartola Kašića. Nakon tri i pol stoljeća postupno se otkriva hrvatskoj religioznoj, znanstvenoj i kulturnoj javnosti do danas samo uskom krugu ljudi poznati Bartol Kašić, tvorac prve hrvatske gramatike i otac hrvatskog jezikoslovlje.
Predstavljanje prvotiska započelo je euharistijskim slavljem koje je u koncelebraciji više svećenika predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa zajedno s nadbiskupom u miru Marijanom Oblakom i paškim župnikom don Srećkom Frkom-Petešićem. Predvoditelj euharistijskog slavlja je u svojoj riječi istaknuo važnost Božje riječi koja se u Isusu učinila vidljivom i čujnom. U Isusu dijalog Boga i čovječanstva nije samo verbalan, nego živ i egzistencijalan. U njemu se Riječ Božja uosobila, i kad Isus govori, ne govori o nečem ili nekom, nego otkriva samoga sebe. Njegove su riječi sakrament Riječi i one ga stvarno sadržavaju i prenose, tako da svatko na svoj način i u svoje vrijeme može doći u zajedništvo s njime. Evanđelje ne sadržava samo Isusove riječi, već i njegove postupke, čitav njegov život. Ono nije knjiga već Osoba po kojem on uskrsli i živi u svojoj Crkvi i danas nastavlja davati svima svoje spasenje, istaknuo je nadbiskup Prenđa.
Nakon pozdravne riječi paškog gradonačelnika Ive Fabijanića prišlo se predstavljanju Biblije u kojem je sudjelovalo više predstavljača. Prvo je govorio isusovac iz Zagreba o. dr. Vladimir Horvat, jedan od najzaslužnijih kod nas u poticanju istraživanja Kašićeva djela te da je 2000. godina proglašena godinom Bartola Kašića. Svojim izlaganjem on je podvukao sve što je urađeno u posljednjih desetak godina u cilju boljeg upoznavanja Kašićeva opusa za hrvatsko jezikoslovlje, književnost i kulturu. Potom je govorio akademik dr. Ivan Golub, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je pojasnio kako je spriječeno tiskanje Kašićeva prijevoda Biblije od strane Ivana Tonka Mrnavića, premda je poticaj došao od dubrovačkog nadbiskupa i Propagande iz Rima, budući da je Kašić u Dubrovniku radio na prijevodu Biblije. Prof. Julije Derossi iz Zadra je objasnio na koji način je Kašić riješio hrvatske glasove u latinskom jeziku kojih nema u latiničkom pismu, i podvukao Kašićevu sustavnost i dosljednost u prijevodu Biblije. Dr. fra Petar Bašić, profesor na KBF Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o pisarima i prepisivačima Kašićeva prijevoda koji su pazili da prijepisi budu vjerni originalu. Bilo je šest prepisivača, a sačuvana su tri Kašićeva rukopisa u Zadru, Zagrebu i Odesi. Rječnik Kašićeva prijevoda Biblije napisala je dr. Darija Gabrić-Bagarić iz Zagreba. U kulturnom programu su sudjelovali zborovi zborne crkve iz Paga, pod ravnanjem s. Miljenke Biošić te učenice Srednje škole Bartol Kašić, pod ravnanjem prof. Nataše Strugar. Svečani završetak okrunili su violinist dr. Ino Mirković uz glasovirsku pratnju prof. Olivere Mirković. Poslije zahvalnih riječi paškog župnika don Srećka Frke-Petešića, paški gradonačelnik Ivo Fabijanić podijelio je sudionicima predstavljanja prigodne darove.
U subotu 31. ožujka, Kašićev prvotisak Biblije predstavljen je u Zadru u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u organizaciji Zadarske nadbiskupije i Matice hrvatske – ogranak Zadar. Nakon svečanog pjevanja Proslova Ivanova evanđelja u prijevodu Bartola Kašića, koji je drevnim paškim crkvenim napjevom otpjevao don Dario Tičić, pozdravnu riječ uzvanicima uputio je nadbiskup Prenđa, među kojima su uz predstavljače Biblije nazočili predstavnici građanskih vlasti Županije zadarske i grada Zadra, te predstavnici crkvenih i značajnijih kulturnih, prosvjetnih i znanstvenih ustanova. Nadbiskup Prenđa istaknuo je kako je dostojno i pravedno da se i u Zadru predstavlja Kašićeva Biblija. Grad Zadar je duhovna i kulturna sredina u kojoj se kroz duga stoljeća na razne načine, zajedno s duhovnom vertikalom provlači nit hrvatske nacionalne i kulturne svijesti. Uz katedralu su nicale temeljne i visoke škole, duhovne akademije kao i prvo hrvatsko sveučilište otaca dominikanaca iz 1396. godine. Sada se nalazimo pod krovom Zmajevićeva sjemeništa hrvatske glagoljaške tradicije. Zadar je k tome odavna gajio razna svetopisamska zanimanja. Bartol Kašić je rodom iz Paga, a školovan u Zadru gdje je primio i tonzuru, zato ga u isto vrijeme držimo i ponosom Zadarske nadbiskupije, istaknuo je zadarski nadbiskup, te nadodao da je u Zadru nastao i prvi cjelovit hrvatski prijevod Svetoga Pisma Staroga i Novog zavjeta od dr. Ivana Matije Škarića, profesora Centralnog bogoslovnog sjemeništa. Konačno, neposredni povod za predstavljanje Kašićeva prvotiska bio je izlazak na svjetlo dana jedinstvene biblijske zbirke u Hrvatskoj, koju je godinama stvarao zadarski nadbiskup u miru Oblak, a izložena je bila u povodu proslave Velikog jubileja. On se potom riječima obratio nazočnima, ističući značajnu činjenicu da se od tri sačuvana rukopisa Kašićeve Biblije jedan čuva u Kaptolskoj biblioteci u Zadru. Taj je rukopis poslužio profesorima Zlati i Juliju Derossiju u transkripciji za tiskanje Kašićeve Biblije, koja se danas ovdje predstavlja. Nadbiskup Oblak je podsjetio na povezanost Biblije i Zadra već tamo od ranog srednjeg vijeka, od glagoljaških lekcionara pa sve do istaknutoga Zadarskog lekcionara iz prve polovine 15. stoljeća, te prijevoda psalama zadarskog kanonika Šime Budinića, koji je 1582. preveo “Pokorni i ini psalmi Davidovi”.
Skupu su se zatim obratili dr. Šime Batović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru, dr. Vlado Horvat, te predatvljači dr. Petar Pašić, prof. Julije Derossi i prof. Zlata Derossi, koja je opisala u kojim su okolnostima teških ratnih dana Derossijevi radili na transkripciji Kašićeva rukopisa, pod svakodnevnim granatiranjima Zadra i bez struje, više puta dnevno prisilno silazili sa trinaestog kata u sklonište i sa sobom u nosili Kašićev rukopis Svetoga pisma. Inscenaciju svečane dvorane za predstavljanje Biblije Bartola Kašića uredio je Dragan Kwiatkowsky. U kulturnom dijelu programa sudjelovali su članovi zadarskog ansambla srednovjekovne glazbe “Zadarski madrigalisti” i učenici Osnovne škole Bartola Kašića iz Zadra, a kroz program je vodio prof. Livio Marijan, nadbiskupov tajnik.