U Pastoralnom centru župe Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu predstavljena knjiga i dokumentarni film pod nazivom „Mit o Jasenovcu“ autora Romana Leljaka
FOTO: Brankica Lukačević // predstavljanje knjige i filma
Slavonski Brod (IKA )
U sklopu tjedna, koji spomenom na žrtvu Vukovara i Hrvatske u Domovinskom ratu, budi ljudsku i vjerničku potrebu vrednovanja svih žrtava naše nacionalne povijesti i drugih naroda koji s nama žive na ovim prostorima, kao i težnju poznavanja cjelovite istine o svim njezinim razdobljima, napose u minulom stoljeću, u Pastoralnom centru župe Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu predstavljena je u ponedjeljak, 12. studenog knjiga i dokumentarni film pod nazivom „Mit o Jasenovcu“ autora Romana Leljaka, istraživača ovoga vremena.
Da je namjera toga događaja isključivo u svrhu traženja istine o tom logoru velike patnje i mučke smrti mnogih naših sunarodnjaka i pripadnika drugih naroda izvrgnutom do danas manipulacijama, potvrdio je svojim uvodom voditelj dr. Šimo Šokčević, profesor na đakovačkom KBF-u citirajući bl. kardinala Johna Henrya Newmana, koji je promišljajući o odnosu istine i povijesnih zbivanja zapisao „Istina je nepromjenjiva; ono što je jednom istina uvijek je istina; ljudsko biće je stvoreno za istinu te stoga čovjekov život počiva na istini i ne može počivati na lažima … istina je takva da uvijek sebe osvećuje“.
Koliko žele doznati pravu istinu o povijesti svoga naroda potvrdilo je svojim dolaskom na taj događaj i tristotinjak Brođana, koji su više od dva sata pomno pratili film i predstavljanje knjige.
U filmu je autor to nastojao dokumentirano prikazat da se u Jasenovcu nisu dogodili zločini u onom obimu kako je dugo vremena bilo prezentirano.
„Nađeni su mnogi dokumenti koji daju sasvim drugu sliku; ukazuju na to da je logor Jasenovac ipak bio nešto sasvim drugo. Dokumenti govore o radnom logoru, odnosno da je bilo preko dvadeset poduzeća gdje se radilo mnogo čega za potrebe države NDH, te da je bilo i sabirno područje Jasenovac. Mnogi su zatočenici, koji su dovedeni na područje Jasenovca odvedeni u Sajmište u Beograd, u Njemačku, Norvešku. O tome govore ne samo dokumenti, nego i neki dokumentarni filmovi“, rekao je među ostalim autor Leljak. Ustvrdivši da istraživanje povijesti zahtjeva veliki trud kojemu nema kraja, zaključio je da bi povjesničari pisali drugačiju povijest o hrvatskom narodu kada bi na uvid dobili dokumente države NDH. Iskazao je i svoju nada da će istina o Jasenovcu ne zadugo izaći na vidjelo kako bi učili povijest, koja je istinita i koja nas neće više razdvajati.
U svojih 54 godine života ovaj je neumorni istraživač napisao 57 povijesnih knjiga, a u pripremi mu je knjiga i film „Djeca s Kozare“.
Predstavljanju je prethodila pobožnost Milosrđu Božjem, a potom večernja misa, na kojoj se posebno molilo za sve žrtve Jasenovca i drugih mjesta stradanja u Drugom svjetskom ratu i nakon njega.
„Župna zajednica svetom je misom, koja je prethodila ovom događaju, željela prije svega odati pijetet žrtvama Jasenovca, kao i žrtvama svih totalitarnih režima te također potaknuti društveni dijalog. Razlog tomu je kršćanska svijest da ono što oslobađa kako žrtve, tako i počinitelja zločina jest jedino istina i zato ne treba bježati od istine koja u konačnici jedina može razbiti te iluzorne, ideološke tabue od kojih nažalost, još uvijek pati naše društvo“, poručio je na kraju moderator Šokčević