Split, (IKA) – U sklopu Korizmenoga tropleta Križu koji se održava od 16. do 18. ožujka kod dominikanaca u Splitu, u srijedu 17. ožujka upriličena je večer poezije “U podnožju Tvoga križa riječi gube dah”. Stihove dvadesetak pjesama od Marka Marulića, Šiška Menčetića, Petra Lucića, Petra Zrinskoga, Antuna Branka Šimića, Nikole Šopa do Josipa Pupačića, Slavka Mihalića, Krešimira Šege, Zdravka Gavrana, Ivne Talaje, govorile su Silvana Burilović i Jelena Hrgović. Književni osvrt izrekao je dr. don Drago Šimundža. Premda se za Marulića kaže da je “otac hrvatske književnosti” naša književnost i pjesme sv. Križu počinju prije njega. Plačevi, Muke ispjevane su jezikom koji mi danas nismo vični doživjeti u cijelosti, ustvrdio je dr. Šimundža. Od početka pa do kraja 19. st. hrvatska književnost bila je okrenuta biblijskoj percepciji čovjeka, stvaranja i svijeta. Teme križa i muke su snažne, imamo kodekse muka Kristovih. Plačevi i muke bili su epski izloženi u cjelini Kristove muke, kao danas što imamo u križnim putovima, naglasio je podsjetivši na autore i naslove pjesama kroz to razdoblje. Marulić je napisao desetke pjesama te tematike (“Krstjani Krista propetoga pita…”, “Versi ot križa”…); potom Jakov Bunić “Kristov život i djela”, Ivan Bunić “Svrha Svetog Križa”, Petar Zrinski “Uzdihanje otkupitelju na križu”, Toma Babić “Versi od muke Isusove”, Mara Matočec “Molitve pred raspetim Kristom” i dr. Osvrnuvši se na 20. st. istaknuo je kako je ono znakovito po vjeri, sumnji, ateizmu, ali i brojnim pjesnicima (njih oko 50-ak) i pjesmama posvećenim križu. Oni u svojim pjesmama govore o Kristovu raspelu u selima i na raskrižjima (Gavro Kostelnik “Raspelo kraj ceste”, Dragutin Tadijanović “Skinuo bih šešir pred Gospodinom”…), ali i o Kristu na Golgoti – križu i raspeću – tu su brojni putovi križa u prozi i stihu (Kranjčević “Golgota”, A. B. Šimić “Raspeće”…). Nadalje govore o Velikom petku – simbolu Križa (Ivan Mažuranić “Žrtva”, Vinko Kos “Veliki petak”…). Simbolika Križa osobito je značajna zadnjih 40-ak godina (Aleksa Kokić “Bijelo raspelo”; Stjepan Lice “Raspelo”, Anka Petričević “Pod križem”, Vlade Gotovac “Raspelo o nama”, Josip Pupačić “Između svoje dvije smrti”, Zdravko Gavran “Vojnik pod Križem”, Ivna Talaja “U podnožju tvoga križa”…). O Križu se govori kroz nekoliko dimenzija: teološka, soteriološka, egzistencijalna, socijalna dimenzija i križ u dimenziji ljubavi što je kruna svega, naglasio je dr. Šimundža zaključivši: “Krist je došao radi nas i našega spasenja iz ljubavi”.
Program, koji je svojim glazbenim izričajem uzveličala šoltanska ženska klapa “Čuvite”, animirao je fr. Ivan Iko Mateljan op., inicijator Korizmenoga tropleta Križu. Posljednjega dana u četvrtak 18. ožujka u 19 sati bit će priređena teološko duhovna tribina: “Križ i naš identitet”. O temi će govoriti dr. don Ante Mateljan i Josip Botteri Dini.