Prelog, (IKA) – Uz župni blagdan sv. Jakoba apostola starijeg, župa Prelog proslavila je i dva jubileja: 250. obljetnicu gradnje župne crkve Sv. Jakoba apostola starijeg u Prelogu, te 25. obljetnicu svećeništva domaćeg sina preč. Josipa Ružmana, župnika i dekana u Velikoj Gorici, dok je o 160. obljetnici pripojenja Međimurja Hrvatskoj otkriven spomenik banu Josipu Jelačiću Bužimskom. U povodu tih jubileja u preloškoj je župi od utorka 22. do četvrtka 24. srpnja održana duhovna obnova koju je vodio o. Ljudevit Josip Jeđud, dominikanac iz Zagreba. Tema propovijedi prvoga dana bio je sam jubilej kao pogled u prošlost, sadašnjost, budućnost. Posebno je bilo riječi o crkvi kao materijalnoj građevini, zgradi, ali nadasve o važnosti života u Crkvi – duhovnoj građevini. Nakon mise vjeroučitelji i mladi župljani kroz sliku i riječ prikazali su život sv. Jakoba onako kako ga vidimo u četiri Evanđelja i Djelima apostolskim. Uz navještaj svetopisamskih tekstova, razmišljalo se o povijesnim okolnostima Jakovljeva života ali i o tome koju poruku njegov život ima za vjernike danas. Drugoga dana Jeđud je propovijedao o Crkvi koja je novi Božji narod, te o crkvenosti – pripadanju Crkvi na djelatan način u slušanju Božjeg glasa kroz glas Crkve te o suživotu u zajednici Crkve. Nakon mise u srijedu nastupila su dva dječja zbora koja djeluju u župi, odnosno gradu Prelogu. To su župni dječji zbor “Ribari svetog Jakoba” pod vodstvom Ljubice Crnčec, te gradski dječji zbor “Maleni” pod vodstvom Jasmine Malek i Jasminke Čonkaš Pervan. Treći je dan bio posvećen jubileju 25 godina svećeništva preč. Josipa Ružmana, pa je i propovijed bila usmjerena prema svećeničkoj službi. Propovjednik je istaknuo svećeništvo svakog člana Crkve u koje stupa po sakramentima krštenja i potvrde, ali i važnost ministerijalnog, zaređenog svećenstva bez kojeg nema života Crkve. Nakon večernje mise u pastoralnom centru “Bl. Alojzije Stepinac” otvorena je izložba slika članova Likovne udruge Donjeg Međimurja “250 godina župne crkve Prelog”. Na izložbi su se predstavila 22 autora s ukupno 25 djela koja u različitim slikarskim tehnikama prikazuju isti motiv: župnu crkvu Sv. Jakoba u Prelogu. Izložbu je otvorio najstariji član Likovne udruge Franjo Žeželj – Mustak, a uvod u djela dao je Josip Šimunko.
Središnje misno slavlje proslave župnog proštenja sv. Jakoba u Prelogu održano je u petak 25. srpnja. Slavlje je počelo svečanom procesijom koja je od župnog dvora krenula na trg ispred župne crkve. U procesiji su sudjelovali ministranti, mladi u prigodnim slavljeničkim majicama koji su nosili prikazne darove, KUU “Seljačka sloga” Prelog, DVD Prelog, limena glazba iz Dekanovca, dječji župni zbor “Ribari sv. Jakoba”, mješoviti župni zbor, predstavnici Družbe “Braća hrvatskog zmaja”, postrojba Zrinske garde Čakovec, međimurski župan Josip Posavec, predsjednik Županijske skupštine i saborski zastupnik Vladimir Ivković, gradonačelnik Preloga Dragutin Glavina, predsjednik Matice hrvatske Čakovec Zvonimir Bartolić i drugi uzvanici, te dvadesetak svećenika, među kojima su uz domaćeg župnika preč. Antuna Hoblaja, bili i domaći sinovi – predsjedatelj slavlja preč. Josip Ružman, propovjednik dr. Matija Berljak, te duhovnik Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati Antun Štefan. Misa je održana na trgu ispred župne crkve, a u njoj su sudjelovali mnogobrojni okupljeni vjernici. Dr. Berljak u propovijedi je podsjetio na poznate događaje iz života sv. Jakoba te usporedio njegov život sa životima današnjih svećenika koji također nisu bez teškoća. Sve je okupljene pozvao na veću ljubav prema Crkvi te prema Domovini kojoj su potrebne nesebične i velikodušne obitelji koje će uvijek biti spremne primiti život i tako svome narodu i Crkvi darovati ono najvažnije – ljudsko biće. Slavlje je uz druženje nastavljeno u prostorijama župnog dvora i pastoralnog centra bl. Stepinca. Uoči misnog slavlja, u prigodi 160. obljetnice otkad je hrvatski ban Josip Jelačić s hrvatskom vojskom prešao Dravu i Međimurje ponovno pripojio matici Hrvatskoj, u dvorištu župne crkve u Prelogu otkriven je spomenik tom najpoznatijem hrvatskom banu. Prije svečanog otkrivanja izvršen je postroj Zrinske garde, dok je o važnosti bana Jelačića za hrvatsku i međimursku povijest govorio prof. dr. Bartolić. Okupljenima se obratio i preloški gradonačelnik, a spomenik je otkrio njegov donator dr. Berljak, koji je tom prilikom kazao da od povijesti treba učiti, te da je i lik bana Jelačića ovdje da podsjeti na povijest kako se ne bi radile ponovno neke iste pogreške. Uz spomenik banu Josipu Jelačiću Bužimskom (1801-1859) stoji natpis: “Slavni hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik. Veliki promicatelj hrvatskih preporodnih ideja, ostvaritelj cjelokupnosti hrvatske zemlje i osloboditelj od tuđinskih vlasti. Godine 1848. saziva Hrvatski sabor, ukida kmetstvo, saziva bansko vijeće, hrvatski jezik proglašava službenim, a 11. rujna prešavši Dravu s hrvatskom vojskom oslobađa Međimurje. Njegovim nastojanjem godine 1852. Zagreb postaje nadbiskupijsko i metropolijsko središte. O 160. obljetnici oslobođenja Međimurja i 250. obljetnici izgradnje župne crkve svetog Jakoba ovaj spomenik podiže C. Ins. C. – Prelog, svetkovina sv. Jakoba 2008.” Protekle godine s druge strane crkve, unutar cinktora, podignuto je poprsje blaženog Alojzija Stepinca, djelo kipara Ante Jurkića. Tako su na tom mjestu podignuti spomenici dvojici najzaslužnijih hrvatskih velikana, koji su nacionalno i vjerski sačuvali Međimurje za domovinu Hrvatsku. U povodu jubileja gradnje župne crkve u Prelogu izdani su prigodna sličica župne crkve i letak o župnoj crkvi u Prelogu za koji su tekstove priredili dr. Juraj Kolarić i dr. Milan Šimunović. O povijesti župne crkve stoji: “Župna crkva, koja se spominje u kanonskim vizitacijama 1334. godine, bila je najprije posvećena sv. Lovri mučeniku, na što podsjeća današnja filijalna crkva sv. Lovre u Cirkovljanu, a od 1650. godine župna crkva se spominje pod titularom sv. Jakoba Starijeg, apostola. Nova crkva u baroknom stilu građena je od 1758. do 1761. Njezin svod s kupolicama nad širokom dvoranom crkvene lađe prvi je takve vrste u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi. Trodijelni oltar u svetištu crkve s likovima sv. Jakoba, sv. Josipa i sv. Ivana Nepomuka, kao i lotarni retabl predstavljaju remek djelo baroknih majstora iz Graza, Josipa Hermana i Vida Königera. Unutrašnjost crkve oslikao je talijanski slikar Aloysius Belli (1813), a oltarne pale od sv. Ružarija i Sveta tri kralja za pokrajnje oltare oslikao je Giacomo Brollo (1869). Crkva je temeljito obnavljana od 1987. do 2008.”