Rijeka, (IKA) – U organizaciji Povjerenstva za katoličke udruge Riječke nadbiskupije u subotu 15. ožujka u Velikoj dvorani Teologije predstavljeni su zbornici radova o Hrvatskome katoličkom pokretu i o mogućnostima organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj. Zbornici su plod dvaju znanstvenih skupova održanih 2000. i 2001. godine. Znanstveni skupovi održani su na inicijativu Vijeća za laike Hrvatske biskupske konferencije, a prethodila su ovogodišnjoj 100. obljetnici osnutka laikata u Zagrebu g. 1903. Zbornike su predstavili predsjednik Vijeća za laike HBK gospićko-senjski biskup Mile Bogović, dr. Anton Bozanić i dr. Josip Grbac. O katoličkim udrugama Riječke nadbiskupije i njihovu radu govorili su Ivica Čavar i dr. Đuro Puškarić.
Dr. Anton Bozanić govorio je o Hrvatskome katoličkom pokretu, koji je u vremenskom razdoblju od 1903. do 1920. g. usko vezan uz ime krčkog biskupa Antuna Mahnića. Nastao je među studentima i srednjoškolcima, a utemeljen je na Mahnićevoj analizi postojećega vjerskog stanja kod nas, njegovoj viziji budućnosti i nizu pokrenutih akcija usmjerenih prema mlađem naraštaju. HKP označava gibanje u razdoblju rasta vjerske ravnodušnosti s početka 20. stoljeća, a to je razdoblje prepoznatljivo po nizu formiranih laika koji su se izdigli iz uhodane vjerske osrednjosti tradicionalnih sredina te mladenačkim žarom djelovali oko unošenja kršćanskih vrijednosti u privatni i javni život. To je bilo razdoblje naše prošlosti kada se laikat prvi put masovno i djelatno uključio u život Crkve.
Biskup Bogović govorio je o pitanju organizacije katoličkog laikata. Organiziranost je potrebna kako bi se “udružila” postojeća dobra volja i da bi ih se usmjerilo. Inače bi mogla ostati “neunajmljena” u pastoralu. Organizacijski vidimo dva temeljna modela: vijeća na raznim razinama unutar crkvenih struktura – opća Crkva, biskupska konferencija, biskupija, (dekanat), župa. Njihovi predstavnici na biskupijskoj razini trebali bi naći mjesta u biskupijskome pastoralnom vijeću ili biskupijskom laičkom vijeću; udrugama koje okupljaju vjernike unutar struke ili usmjerenja i pokretima koji okupljaju vjernike prema duhovnim sklonostima. Do sada je osnovan Ured za laike u Zagrebu, koji bi trebao koordinirati sve ideje o radu i djelovanju laika. Biskup Bogović upozorio je da ne možemo biti zadovoljni samo time što je učinjeno, jer se tako ne zbiva nikakav pokret. Potrebno je uključiti laike čim više, jer inače se Crkva osiromašuje.
Dr. Grbac govorio je o područjima djelovanja vjernika laika s naglaskom na četiri glavna područja: mediji, politika, kultura, znanost i gospodarstvo. Da bi vjernici laici mogli u tim strukturama djelovati potrebno ih je stručno usavršavati, ali kod nas ni nakon 13 godina demokracije nema škole za katoličke političare, kao ni mogućnosti ni spremnosti da se ulože napor i sredstva u stvaranje tih struktura. Dr. Grbac istaknuo je područje medija kao izazov za djelovanje vjernika laika, ali i za to je potrebna teološka naobrazba djelatnika u medijima, nužnost omogućavanja stjecanja znanja, primjerice pri institutima za teološku kulturu laika i efikasnija uloga ureda za odnose s javnošću biskupija i nadbiskupija.
Ivica Čavar i dr. Puškarić govorili su o katoličkim udrugama koje djeluju na području Riječke nadbiskupije, a cilj im je uskladiti vjeru i osobni život za dobro njihovih obitelji, poduzeća, Crkve i domovine.
Geslo tog susreta bio je “Crkva smo mi”. Na kraju iscrpnih izlaganja uslijedila je rasprava, a dr. Puškarić je skup zaključio riječima kako nam je i danas potreban Mahnić.