Istina je prava novost.

U RIMU SIMPOZIJ O VELIKOME HRVATSKOME LIJEENIKU

Rim, 18. 3. 1996. (IKA) - Tristota obljetnica objavljivanja vjerojatno jednoga od najznaeajnijih lijeeniekih studija 17. stoljeaa "De praxi medica" ("O ljeeniekoj praksi"), potakla je Hrvatski povijesni institut u Rimu i Hrvatsko-talijansku udrugu da za

Rim, 18. 3. 1996. (IKA) – Tristota obljetnica objavljivanja vjerojatno jednoga od najznaeajnijih lijeeniekih studija 17. stoljeaa “De praxi medica” (“O ljeeniekoj praksi”), potakla je Hrvatski povijesni institut u Rimu i Hrvatsko-talijansku udrugu da zajedno sa sveueilištem grada Lecce prirede 23. ožujka znanstveni skup o djelu i liku njezinog autora, hrvatskoga lijeenika Djure Baglivija (1668-1707). Ostavši bez roditelja Djuru je posinio talijanski lijeenik Pierangelo Baglivi iz Leccea, davši mu svoje prezime i omoguaivši mu sveueilišnu naobrazbu. Rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja Djuro Baglivi sažeo je u svome djelu De praxi medica. To mu je donijelo svjetsku slavu i elanstvo u najpoznatijim akademijama tadašnje Europe; u londonskoj Royal Society, njemaekoj Leopoldinskoj i rimskoj Arkadijskoj akademiji te katedre anatomije na rimskom sveueilištu La Sapienza. To je bio i jedan od razloga da su ga pape Inocent XXII. i Klement XI. imenovali svojim glavnim lijeenikom.
Na znanstvenom skupu bit ae održano šest predavanja. Nastupit ae izme?u ostalih prof. Mirko Dražen Grmek sa sveueilišta u Parizu, zatim potpredsjednik Talijanskoga enciklopedijskog instituta prof. Vincenzo Cappelleti i profesor na Papinskom sveueilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu o. Stjepan Krasia, koji ae govoriti o odnosima Dubrovnika i Italije u Baglivijevo vrijeme.
U subotu naveeer predvi?eno je molitveno bdijenje u znak solidarnosti s Baglijevom i našom domovinskom Crkvom, a u nedjelju ae biti sveeana koncelebrirana misa u katedrali, koju ae predovoditi nadbiskup Leccea Cosmo Ruppi i dubrovaeki biskup Želimir Puljia.