Šibenik, (IKA) – Drugog dana trodnevnice pred biskupsko ređenje mons. Tomislava Rogića, u subotu 23. srpnja, u katedrali Sv. Jakova u Šibeniku predstavljene su knjige “Zbornik o biskupu Ćirilu Baniću” i “Mons. Ćiril Banić, biskup šibenski 1951. – 1961., u raljama Udbe” autora dr. don Mile Vidovića. Zbornik je predstavio prof. dr. Marko Trogrlić a o biskupu Baniću govorio je i umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Dr. Don Mile Vidović i prof. Tomislav Đonlić predstavili su knjigu “Mons. Ćiril Banić, biskup šibenski 1951. – 1961., u raljama Udbe “. Zbornik o biskupu Ćirilu Baniću koji je izašao u nakladi Šibenske biskupije i Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik uredio je don Roko Glasnović. U Zborniku su doneseni radovi sa znanstvenog skupa održanog 12. studenoga 2011. godine u Šibeniku.
Skup je počeo prigodnim obraćanjem šibenskog biskupa Ante Ivasa, koji je istaknuo kako je biskup Banić svoje biskupsko poslanje i služenje sažeo u svom biskupskom geslu: “Opus Domini operare”, “Činiti djelo Božje”. U svoj biskupski grb je stavio lik uskrsnog Jaganjca pobjednika, kako stoji na gori iz koje ističe rijeka, sedam svetih sakramenata, kojima Bog u ljudima čini djela spasenja. Biblija iznad Jaganjca otkriva i pokazuje “veličanstvena djela Božja”, a loza i klasje upućuju na euharistiju, koja je vrhunac djela Božjega u povijesti spasenja. Rekao je kako je biskup Banić biskupsku službu obavljao u vrijeme velikih i teških iskušenja za Crkvu u Hrvata pa tako i za Šibensku biskupiju.
Prvi tekst na temu “Podrijetlo i tijek života (curriculum vitae) biskupa Banića” napisao je prof. mons Ivan Banić. Ukazao je na društvene, gospodarske, socijalne i vjerske prilike koje su vladale u Poljičkoj Republici u vrijeme rođenja i djetinjstva biskupa Ćirila Banića. “Školovanje Ćire Banića i njegove svećeničke službe, župnička i katehetska” tema je teksta crkvenog povjesničara dr. don Slavka Kovačića koji je istaknuo kako je Ćiril Banić savjesno obavljao svoje službe. Ukazao je i na progone od strane režima Kraljevine Jugoslavije, Italije za vrijeme Drugog svjetskog rata, te na one poratne koji su došli od represivnog komunističkog režima. “Don Ćiril Banić profesor homiletike na Visokoj bogoslovnoj školi” tema je koju je obradio dr. sc. Don Josip Delić. Naglasio je Banićevu iznimni talent u propovijedanju. Zaključio je kako bi trebalo u doglednom vremenu objaviti Banićeve homilije. Kako je biskup Banić bio mučenik, ima elemenata i za pokretanje postupka proglašenja blaženim, napisao je dr. Delić.
Izlaganje mr. Don Roka Glasnovića bilo je naslovljeno “Biskupijske okružnice – Službeno glasilo Šibenske biskupije za Banićeva biskupovanja”. Dr. don Jure Bogdan govorio je na temu “Crkvene prilike u doba biskupa Banića”. Ukazao je na stanje u svijetu, Jugoslaviji i Šibenskoj biskupiji. Kako je istaknuo to su bila teška vremena za domovinsku i šibensku Crkvu. U izlaganju sestre Terezije Zemljić “Biskup Ćiril Banić i Družba sestara franjevki od Bezgrešne” istaknuto je značanje biskupa Banića za Družbu. Don Franjo Glasnović u izlaganju na temu “Pastirski pohodi biskupa Banića” ukazao je na pastoralnu razboritost Ćirila Banića u pohodu župama. Biskup je na poseban način vodio brigu o liturgiji, svećenicima, župnoj imovini i vjernicima.
“Političke prilike – Komunističke vlasti prema Crkvi, biskupima i svećenicima u doba biskupa Banića” izlaganje je dr. Miroslava Akmadže. Autor je istaknuo izrazitu netrpeljivost vlasti prema Katoličkoj Crkvi. Ukazao je i na djelovanje od komunističkih vlasti organiziranih svećeničkih udruženja, te beskompromisnu borbu biskupa Banića protiv njih. Na temu “Sudjelovanje biskupa Banića u radu Biskupske konferencije” dr. Stjepan Razum istaknuo je Banićeve čvrste stavove i zauzeti rad u ključnim pitanjima Biskupske konferencije. Dr. don Josip Dukić pisao je na temu “Odnos biskupa Banića prema od komunističkih vlasti nametanom svećeničkom udruženju”. Biskup Banić upravo zbog svog protivljenja svećeničkim udruženjima bio je proganjan i onemogućavan u vršenju biskupske službe. Malo je što konstantno kao što je bila Banićeva odrješitost i nepopustljivost prema svećeničkim udruženjima. To je očito iz svakog njegova dopisa ili čina. Banićev doprinos u borbi protiv staleških udruženja je izniman, naglasio je dr. Dukić. Šibenski list od svih komunističkih tiskovina najutjecajnije je i najopsežnije djelovao i pisao protiv biskupa Banića, zaključeno je u izlaganju “(Režimski) tisak o biskupu Baniću” autora Stipe Kljajića i Petra Bagarića.
“Pastirske (pastoralne) poslanice i propovijedi biskupa Banića” bila je tema rada dr. don Alojzija Čondića. Biskup Banić redovno se pripremao za nastupe. Tu pastoralnu obvezu nije prepuštao slučaju. Temelj Banićevih homilija bila je Božja riječ. Nju je uspijevao jednostavnim riječima približiti vjernicima. Kao dobar poznavatelj Biblije vješto je u homilije utapao biblijske citate, naglasio je dr. Čondić. Posljednji prilog u Zborniku je “Svjedočanstva živih svjedoka o biskupu Baniću” mons. Dominika Škevina. Kroz živa sjećanja prikazao je značaj i veličinu biskupa Ćirila Banića.

.