Zagreb, (IKA) – Knjiga “U službi pravde i mira. For the sake of the Justice and Peace” – Komisija “Iustitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije (1989.-2009.) predstavljena je u ponedjeljak 23. studenoga u dvorani “Vijenac” u Zagrebu. Knjigu su izdali Komisija “Iustitia et pax” HBK, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Kršćanska sadašnjost.

Predstavljanju knjige koja objedinjuje izjave, priopćenja, apele i izvještaje Komisije HBK Iustitia et pax od njezina osnutka godine 1989. do godine 2009., nazočili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, predsjednik Komisije Iustitia et Pax HBK zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, jedan od prvih predsjednika Komisije porečko-pulski biskup Ivan Milovan, vojni biskup Juraj Jezerinac, križevački biskup Nikola Kekić, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić i Ivan Šaško, generalni tajnik HBK Vjekoslav Huzjak, direktor Kršćanske sadašnjosti Željko Tanjić, bivši i sadašnji članovi Komisije Iustitia et pax, profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te osobe iz javnog života.
U uvodnoj riječi, kardinal Bozanić podsjetio je kako je Katolička Crkva u tijeku čitave svoje povijesti, a osobito u postkoncilskom vremenu, svjesna svoga poziva i uloge, tražila i prihvaćala uvijek nove načine kako bi promicala pravdu i mir te kvascem evanđelja prožimala sve sfere života čovjeka i društva. U tom poslanju Crkvi služe i njezine Komisije Iustitia et pax. Već na samom početku naša je Komisija dobila zadatak da promiče socijalni nauk Crkve, posebno u pitanjima socijalne pravde i prava ljudske osobe; da prati naše zakonodavstvo i daje kritičke osvrte na zakone koji niječu ili krše prava čovjeka; da prikuplja podatke o konkretnim slučajevima kršenja prava čovjeka, posebno prava vjernika na području nadležnosti tijela koje ju je osnovalo te da u suglasnosti s BK ili njezinog predsjednika, svojim izjavama u javnosti i drugim dokumentima promiče poštivanje ljudskih prava i da se zauzima u suzbijanju nepravde i diskriminacije u društvu, rekao je kardinal Bozanić, te istaknuo kako je Komisija Iustitia et pax tijelo HBK. Kao takva ona je u službi poslanja HBK. To čini tako da po zaduženju koje joj daje HBK studijski priprema određene materijale za HBK ili organizira studijske susrete i promiče druge djelatnosti u okviru svoje naravi i svrhe. Kardinal je podsjetio kako Komisija može i samostalno nastupati u javnosti u slučajevima kad se to ocijeni potrebnim. Premda je ona tijelo HBK, u takvim slučajevima ona ne predstavlja autoritet čitave HBK, nego samo Komisije koja je tijelo HBK. Pozdravljajući ovo dvojezično izdanje, kardinal Bozanić istaknuo je kako zadaća Crkve nije ponuditi tehnička rješenja za probleme društva, nego je njezino poslanje naviještati istinu o čovjeku i njegovu cjelovitom razvoju. Stoga je služba ljubavi u istini moćni čimbenik i jamstvo čovjekove slobode i njegova cjelovitog razvoja. U enciklici “Caritas in veritate” Crkva je dobila “novi statut” za svoj socijalni nauk, a i naša Komisija nove smjernice za svoje djelovanje u daljnjim desetljećima. Neka ono bude plodno i blagoslovljeno u službi Crkve, a na dobrobit hrvatskog nam naroda, rekao je kardinal Bozanić.

Nadbiskup Srakić podsjetio je kako se često znalo čuti pitanje, koje je zvučalo kao prigovor: zašto Crkva šuti. Naime, tu se pod pojmom Crkva misli na biskupe. No, upozorava nadbiskup, na to pitanje teško je odgovoriti onima koji nisu pratili što se u Crkvi događalo i što je Crkva govorila. Nakon ovog izdanja dobronamjernima će biti jasno da Crkva nije šutjela, napose ne u odlučnim trenucima naše nedavne nacionalne i crkvene povijesti. U duhu svoga poslanja ona je izražavala svoje stavove, davala svoj kritički osvrt, ne želeći zamijeniti one koji su u našem društvu zaduženi za njegovo vodstvo. Komisija je progovorila u zgodno i nezgodno vrijeme, a u mnogo slučajeva kasnije životno iskustvo pokazalo je da je Komisija imala pravo, podsjetio je nadbiskup, te istaknuo kako su, nažalost, mnoge izjave ignorirane od strane medija i društva ili su pak bile žestoko kritizirane, ali bilo je i trenutaka ozbiljnoga prihvaćanja. Na kraju je nadbiskup Srakić, prema riječima sv. Augustina poručio “uzmi knjigu i čitaj što je to Crkva govorila u zgodno i nezgodno vrijeme”.

Predsjednik Komisije Iustitia et pax i suurednik izdanja biskup Košić zahvalio je kardinalu Bozaniću na sudjelovanju na predstavljanju knjige, te podsjetio kako je kardinal prije 20 godina bio izravno uključen u rad Komisije Iustitia et pax HBK, budući da je bio potpredsjednik u njezinom prvom sastavu, od 1989. do 1994. godine. Također je zahvalio na riječi pozdrava i na nazočnosti i nadbiskupu Srakiću, te svima prisutnima, a na osobit način Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve čiji su djelatnici radili na knjizi.
Specifičnost crkvenog govora o društvenim problemima je njezin socijalni nauk, koji ona i na ovaj način želi promicati. A to je odgovornost za opće dobro, učvršćivanje pravednosti, izgradnja mira, poticanje društva na solidarnost i supsidijarnost. Zauzimanje Komisije za društvene probleme dio je njezine pastoralne skrbi da sav svijet prožme evanđeoskim vrijednostima. Crkva poštuje autonomiju ovozemaljskih vrijednosti, ali ona je i odgovorna da sva područja ljudskog života i rada prožme Kristovim evanđeoskim stavovima, da pokršćani i politiku, i odnos prema radu, obiteljski život, međunarodne odnose i svekoliko društvo.
Biskup Košić podsjetio je i kako je bilo napada kad je Komisija progovorila o Haagu, o medijima, o aktualnoj globalnoj krizi, a da se posebno ne spominje posljednja izjava o hrvatsko-slovenskom razgraničenju i o negacionizmu. Gledajući pragmatično, neke od tih izjava nisu polučile uspjeh. No, za neka od tih pitanja već se pokazalo, a za druge će još vrijeme pokazati, jesu li bile ispravne ili ne. Naš je zadatak proročki, pozivati na zauzimanje ispravnih stavova i djelovanje u korist pravde i mira. Žao nam je kad se to ne razumije i kad nas se pogrešno tumači, ali nije li to je cijena proročkog govora Crkve i svakog kršćanina kada se zalaže za evanđeoske vrijednosti u društvu, koje se često ne cijeni i ne slijedi. Vjerujemo da se isplati boriti za dobro, da se tako šire horizonti istine, da tako pridonosimo upravo uspostavi pravednosti i mira među ljudima i narodima, rekao je biskup Košić.

Prof. dr. Špiro Marasović s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu istaknuo je kako knjiga predstavlja specifičan način vršenja poslanja Crkve na ovim prostorima u proteklih 20 godina. Tu sabrani tekstovi jesu govor Crkve, a ne neke političke ili bilo koje društvene čisto profane organizacije. Vrednote pravde, mira i ljudskih prava koje tvore misaono oružje svih u njoj sabranih dokumenata nemaju samo svoju humanu dimenziju, već predstavljaju crkveno zalaganje za te vrednote vođeno isključivo sviješću božanskog poslanja, a nipošto nekim prikrivenim mislima, eventualno nekom društvenom ili političkom promidžbom samih sebe ili, kako smo imali prilike čuti, željom biskupa da osvoje državu, podsjetio je Marasović, te upozorio kako te tekstove neće razumjeti onaj koji ne zna što je to Crkva, odnosno onaj koji ne zna što je ta ista Crkva rekla o sebi na II. vatikanskom saboru, posebice kroz “Lumen gentium” i “Gaudium et spes”. Marasović se osvrnuo i na društveno-političku i socijalnu situaciju kao referentnu točku za reakciju Komisije. Istaknuo je i inozemni utjecaj na nas, našu Crkvu i Komisiju, koji je i jedan od razloga zašto je knjiga objavljena i na engleskom jeziku, te izrazio nadu da će sada sudovi o nama u inozemnim krugovima biti mnogo objektivniji, što je doprinos i za pravdu i za mir i za ljudska prava.
Upozorio je na razlikovanje politike u širem i politike u užem smislu riječi. Politika u širem smislu riječi je sav društveni život i sav društveni angažman, a u užem smislu riječi, politika je obnašanje vlasti i moć donošenja obvezujućih odluka. Politici kao obnašanju vlasti daju legalnost prethodno provedeni izbori, dok politici kao odgovornom društvenom djelovanju izvan vlasti, legitimitet udjeljuje svijest odgovornosti, te stručna i moralna kompetencija. Po prvom vidu definicije Crkva je objekt, dočim kod potonjega ne, jer je i sama integralni dio toga društva. Štoviše, kad je o Hrvatskoj riječ, Crkva je najveća i u svakom pogledu najvažnija nevladina organizacija, a svi njezini članovi su ujedno građani sa svim Ustavom, a ne izborima zajamčenim pravima i slobodama. U tom svojstvu kao takva dijeli s hrvatskim narodom njegov “Gaudium et spes” nastojeći svim silama da se i u hrvatskom narodu ugnijezdi “Iustitia et pax” s njima povezanim ljudskim pravima. Ova je knjiga pisani trag kako je Crkva u Hrvatskoj kroz djelovanje svoje Komisije Iustitia et pax u tijeku teških dvadeset godina vršila zadaću i poslanje i nadam se, vrlo pouzdani pokazatelj kako će to jamačno činiti i ubuduće, zaključio je dr. Marasović.

Osvrćući se na sadržaj tekstova objavljenih u knjizi, prof. dr. Ivan Rogić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar istaknuo je kako oni imaju obilježje aktivističkih tekstova. Često je u akademskim tradicijama pisanja aktivističkih tekstova manje korisno. Međutim pokazuje se da ako se oni znaju raditi dobro, onda mogu itekako biti važni kao reflektori određenih sintetičnih uvida u stanje stvari koji onda kompletiraju društvenu sliku i mogu biti izuzetno moćni pokretači na djelovanje u određenom smjeru. Dr. Rogić zatim se osvrnuo na često postavljano pitanje javne legitimacije crkvenih adresa kada su se zauzimale i bile u prilici zauzimati se za političke stavove upućene na zajednicu. Iz akumulacije povijesne odgovornosti koja je tijekom stoljeća bila prisutna dolazi se do stava da je ovdje riječ o posve legitimiranom istupu. To pitanje legitimacije posebno se odnosi na govor o kritici totalitarizma. Ako nema subjekata koji će biti sposobni iskustvo totalitarizma vratiti u socijalno pamćenje, vratiti u njegovo zasluženo vrednovanje, a to su ponajprije institucije koje u korijenu nose iskustvo svetoga i svetost života kao ishodište, onda ostajemo neprekidno otvoreni pred tom mogućnošću rekonstrukcije određenih obrazaca totalitarnog sustava. Upravo zato ova legitimacija Komisije ima dodatnu vrijednost, jer te mogućnosti nisu isključene, rekao je. Knjiga svjedoči i dokazuje kako je Komisija, a preko nje i Katolička Crkva u važnih dvadeset godina svjedočila i gledala na događaje, kako je s adrese Komisije ponuđeno i više nego obilat broj valjanih kritičkih suvremeno-društvenih i političkih uvida, te naposljetku kako je riječ o vrlo moćnoj pričuvi koja upućuje na mogućnosti dublje kritike totalitarnih tendencija u suvremenim i budućim uvjetima, rekao je dr. Rogić.

Na kraju predavanja prisutnima se uime suizdavača i nakladnika obratio direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Željko Tanjić, koji je izrazio radost izlaska tog izdanja. Zahvalu tajnika Komisije Iustitia et Pax, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK dr. Gordana Črpića pročitao je tajnik Centra Damir Mravunac. Posebno je istaknuo, kako je ideju o tom izdanju bilo moguće realizirati dolaskom u Centar dr. Dubravke Petrović Štefanec, koja je radila na prikupljanju tekstova i rekonstrukciji saziva komisije.